Mingl kutak

Kratkotrajna konzumeristička zadovoljstva našeg doba

Kratkotrajna konzumeristička zadovoljstva našeg doba

Konzumerizam predstavlja pravac koji ima svoje sociološke i psihološke korene. Može se predstaviti i kao ideologija koja podstiče nabavljanje robe i usluga u sve većim i većim količinama. Ovaj izraz obično koristimo kako bi opisali tendenciju ljudi da se identifikuju sa različitim proizvodima ili uslugama, posebno sa različitim brendovima, onima koji imaju određeni statusni simbol, do toga da ulažu svoje vreme u aktivno podržavanje istih.

Veliku ulogu u širenju konzumerizma imaju reklame, i marketing generalno. Oni su usmereni na svoju ciljnu grupu, identifikuju njihove potrebe, prilagođavaju se kako bi im privukli pažnju. Svakodnevno smo bombardovani ovim pojavama (u proseku 1600 reklamnih poruka na dan dopre do nas), tako da linija između informisanja, zabave i promocije polako nestaje, što utiče na ponašanje nas kao potrošača. Kako bi stvorio/la utisak o tome kolike su razmere ovog fenomena, slušaj ovo - Koka-kola godišnje potroši 2 biliona dolara samo na marketing!

Naravno, konzumerizam predstavlja više od jednostavnog prisustva marketinga, već i sve iole povezano sa suludim idejama današnjeg društva da moramo da posedujemo više stvari kako bismo bili srećniji, bolji i uspešniji.

Imitacija je ono što predstavlja osnovu konzumerizma u 21. veku. Opsednuti smo poznatim ličnostima, često težimo ka tome da ih kopiramo i koristimo iste stvari koje i oni sami koriste. Marketing na taj način utiče i na našu potrebu da budemo prihvaćeni u društvu. Ovako se promoviše konzumerizam, koji nas, zajedno sa manjkom kritičkog mišljenja, vuče da se ponašamo na određen način. Kroz ovaj začarani krug, menja se naš pogled na svet. Bogati potrošači postavljaju standarde, što dovodi do toga da ostatak potrošača kupovinom skupih proizvoda oseća trenutno zadovoljstvo unapređenjem svog socijalnog statusa. Konzumerizam nas tera da se konstantno poredimo sa ljudima koji su u našim očima bolji od nas, što svaki put vodi ka tome da ne budemo zadovoljni i osećamo se loše. I eto pada samopouzdanja!

Serija istraživanja pokazala je da što si veći materijalista, tvoj lični osećaj blagostanja opada, i obrnuto. Konzumerizam ne samo da utiče na depresivnost i anksioznost, već može imati negativan uticaj na odnose sa ljudima, samu zajednicu i okolinu. Ljudi se povezuju kroz posedovanje sličnih proizvoda i na osnovu istih prosuđuju o statusu drugih ljudi u društvu. Mnogi se usuđuju da kažu da ovakve veze sa brendom ili proizvodom ponekad služe kao zamena za zdrave međuljudske odnose.

Ono što konzumerizam donosi sa sobom jeste i masovna produkcija robe. Jedna od posledica ovoga jeste i činjenica da trenutno koristimo 30% više resursa planete u odnosu na ono što se smatra održivim, kada uzmemo u obzir koliko ljudi naseljava našu planetu. Gledano na duže staze, konzumerizam može loše uticati na samo na okruženje i zagađenost, kako direktno (putem otpada), tako i indirektno (automobili koji proizvode štetne gasove), već i na glad i siromaštvo širom sveta. Još jedna od “bolesti” novog doba jeste i gojaznost, koja nastaje onda kada centralnu ulogu u konzumerističkom ponašanju ima hrana.

Ono što ljudi često zameraju konzumerizmu jeste to što je, između ostalog, napadan, uznemirava mir i lični prostor, a mnogi čak kažu da manipuliše nama upravljajući našim odlukama restrikcijom broja odluka koje su pred nama. I pored svega toga, ne zadovoljava naše potrebe, jer u stvari nikada ne dobijamo ono što nam je zaista potrebno. Kao kada majka svom detetu kupi igračku, a onda se ispostavi da dete želi i kućicu za igračku, odelo i privatni avion, da kolekcija bude cela. Samo što je ovakvu kolekciju nemoguće upotpuniti do kraja. Euforija brzo nestane, a novčanik je prazan. I pored toga, svako od nas nastavlja da uživa u ovim kratkotrajnim zadovoljstvima, bivajući sve nesrećniji i usamljeniji.

Kao odgovor na konzumerizam pojavili su se mnogi pokreti kao što su “jednostavan život” i “eko-savesna kupovina”, a ekstrem ovog aspekta naziva se Friganizam (Freeganism).

Kada stavimo sve na papir, naša lična dobrobit i globalni problemi u stvari su dva lica istog novčića. Promene kako u tvom životu, tako i u društvu, ne mogu se desiti preko noći, a najbolji početak jeste razvijanje svesnosti i kritičko preispitivanje informacija i njihovog izvora. Razmisli o stvarima koje su ti zaista važne u životu i neka te one usmeravaju.

Zabavni deo konzumerizma jeste njen prikaz u modernoj umetnosti - popularnoj kulturi, odnosno, pop-artu. Ako te ova tema zanima, možeš pogledati neka dela koja pripadaju ovom pravcu i samim tim razmisliš o sveprisutnosti konzumerizma u današnjem društvu. Dela su dostupna na sajtu Wide Walls.

Autorka: Ana Ivanov

Fotografija je preuzeta odavde.

Najnovije