Mingl kutak arhiva

Matrijarhat i dalje postoji

Matrijarhat i dalje postoji

Da li možeš da zamisliš mesto u kom žene imaju potpunu vlast, ne samo u kuhinji, već i u politici?

S obzirom da živimo u Srbiji koja je, hteli mi to ili ne, i dalje veoma patrijarhalno orijentisana, ovako nešto nije lako zamisliti. Matrijarhat je socijalni sistem u kom žene drže glavnu moć i dominiraju u različitim političkim, moralnim i društvenim krugovima. Matrijarhalna društva najčešće dele 4 zajedničke karakteristike: oni su većinom poljoprivredna društva, egalitaristička, matrilokalna i matrilinearna, gde su žene i muškarci definisani putem njihove veze sa materinskim klanom, imaju dobro razvijene sisteme odlučivanja koji osiguravaju da se svačiji glas čuje i uzme u obzir i poštuju načela zaštite, ljubavi, i velikodušnosti i uče oba pola da to i izraze.

Među ljudima koji se zanimaju za ovu temu rašireno je pogrešno uverenje da je matrilinearnost isto što i matrijarhat. Zato je najbolje da još na početku napravimo razliku. Iako može delovati maglovito, garantujem da će ti sve biti jasno uz dodatne primere u nastavku. U matrilinearnim društvima muškarci su i dalje glavni, kako politički, tako i u porodici. Razlika je u tome što su važni oni muškarci koji dolaze sa majčine strane, kao što je, na primer, majčin brat. Kasi pleme iz mesta Meghalaja tipičan je primer matrilinearnosti. Uprkos činjenici da je ženi dato značajno mesto u porodici, glava porodice je i dalje ujak sa majčine strane, a ne sama majka. Iako majka može naslediti bogatstvo, u većini slučajeva, ona nema nikakvu moć.

Minang pleme u Indoneziji i Akan iz Gane predstavljaju prelaznu formu matrijarhata i matrilinearnosti. Imovina se nasleđuje po majčinskoj liniji i majka je glava porodice u koju dolazi mladoženja. Moć je podeljena između muškaraca i žena i, iako je poglavica samog plemena muškarac, žene su te koje ga biraju i isto tako mogu i da ga svrgnu sa vlasti. Plemena slična malopre pomenutim jesu Bribri, koja se mogu naći na Kosta Rici i u severnoj Panami, Garos iz Indije i Bangladeša i Tuarezi iz Sahare.

Matrijarhalno društvo koje se najčešće pominje u poslednjih par godina jeste plemenska zajednica tibetanskih budista Mosuo. To je društvo u kom nema očeva, nema braka, a ni razvoda i gde ne postoji porodica. Oba pola slobodna su da imaju veći broj seksualnih partnera, dok deca pripadaju samo majkama. Glavna osoba je, naravno, baka. Zanimljiv je običaj koji praktikuju, “hodajući brak”, koji predstavlja način na koji žena bira partnera, šetajući do njegove kuće. I zamisli samo, u jeziku ovog plemena NE POSTOJE REČI koje znače otac i muž!

Još jedno matrijarhalno pleme jeste i pleme Kuna sa San Blas ostrva, iz Paname, gde su žene obično i hranitelji domaćinstva. Žena dobija njeno prezime kada prvi put dobije menstruaciju, kada i šiša svoju kosu na kratko. Ovo se smatra jednom od najvažnijih ceremonija, i od tog trenutka više nikada ne puštaju kosu. U plemenu Kuna zabeležena je najviša stopa rođene albino dece na svetu. Albino deca se smatraju blagoslovom i nazivaju se deca Meseca, prema mitologiji Kuna.

U današnje vreme u kome se Islam povezuje sa nasiljem ili terorizmom veoma je lepo videti da još uvek postoje matrijarhalna društva, kao na primer Minankabu iz Zapadne Sumatre, koja se ponosno izjašnjavanju kao islamska, a čiji je društveni poredak posvećen mirnim odnosima i harmoniji. Za njih je briga i nenasilje nešto što je svojstveno ljudskoj prirodi i naglašavaju koliko je bitno rešavanje konflikata putem pregovora i diskusija, a ne uz pomoć sile i agresije. Od ovakvih naroda i njihovog načina života svako od nas može da nauči nešto novo i to unese u svoje odnose sa ljudima koje voli.

Na svim nivoima društva, ekonomskom, socijalnom, političkom i kulturnom, matrijarhalna zajednica održava ravnotežu između polova, generacija, između ljudi i prirode. Ovakav način uređenja i vrednosti koje se razvijaju od malih nogu pomažu i doprinose stvaranju ovakve miroljubive atmosfere.

Složićemo se da vladavina žena zvuči veoma utopijski. Šta misliš, postoje li veliki problemi i odstupanja od načela mira čak i u ovakvim društvima?

Autorka: Ana Ivanov

Fotografija je preuzeta odavde.

Najnovije