Eko (s)vest

Šta znači biti deo kritične mase?

Šta znači biti deo kritične mase?

Kritična masa je biciklistički događaj koji postoji još od septembra 1992. godine, kada je prvi put u San Francisku održan pod imenom Cummute clot. Naredna vožnja nazvana je Kritična masa na osnovu dokumentarnog filma Teda Vajta. Koreni ovog događaja mogu se naći i u grupnim vožnjama Stokholmom davnih sedamdesetih godina.

Danas se organizuje u preko 400 gradova sveta radi ukazivanja na probleme sa kojima se biciklisti susreću, podizanja svesti o ravnopravnom učešću biciklista u urbanom saobraćaju i promocije zdravog života. Ovde možeš videti i listu svetskih gradova u kojima se ovakve manifestacije događaju.

Beogradska Kritična masa održava se svake poslednje subote u mesecu, sa početkom u 17h na Trgu Republike. Događaj se već godinama organizuje i u Novom Sadu, Šapcu, Zrenjaninu, Skoplju i Zagrebu. Učesnici Kritične mase u Beogradu udružili su se i aktivirali u organizaciji vožnje, koja je kasnije prerasla u nešto širi građanski aktivizam i borbu za održivu mobilnost pod okriljem udruženja građana Ulice za bicikliste, koje je osnovano 2012. godine.

Misija udruženja je da nadležna tela gradske i državne uprave razumeju da je ulaganje u automobilsku kulturu štetno za grad i stanovnike i da je neophodno povećati prostor na ulicama za socijalne aktivnosti, pešačenje, bicikliranje i ostale zdrave i održive vidove saobraćaja koji su poželjni u modernim gradovima. Njihov moto jeste: Beograd za ljude, a ne automobile. Učesnici su uspeli da razviju i mapu žarišta, odnosno mapu nebezbednih lokacija za bicikliste, kao još jedan vid svog doprinosa bezbednosti.

Važno je napomenuti da je Kritična masa manifestacija i ideja, a ne organizacija i da pokušava da zadrži formu masovne vožnje, a ne protesta. Razlog ove distinkcije je što učesnici ne žele da se za događaj vezuju predrasude i nedolična ponašanja, kao ni politička usmerenja. Nasuprot tome, kroz mirno praktikovanje jedne vrste transporta, žele da ukažu na realne probleme koji postoje, ali i na to koliko je rešenje istih ponekad tako jednostavno i na dohvat ruke. Često se ova vožnja čak i tretira kao oruđe socijalne promene i egalitarizma. Kritična masa nema vođe ni centralizovanu strukturu. U svakom gradu u kom postoji, ovaj događaj ima drugačiju draž, broj učesnika, kao i dužinu samih ruta. Način odabira ruta može se objasniti mehanizmima kerokratije (eng. xerocracy) – svako može da osmisli mapu puta i da je prosledi ostalim učesnicima, a konačna se bira na osnovu konsenzusa ostalih biciklista.

Ovaj sadržaj nastao je u sklopu projekta „Mladi i zeleni: podizanje svesti mladih o zaštiti životne sredine kroz inovativne medijske strategije“, realizaciju ovog projekta sufinansiralo je Ministarstvo zaštite životne sredine, stavovi izneseni u tekstovima ne predstavljaju stavove Ministarstva.

Ovaj sadržaj nastao je u sklopu projekta Mladi i zeleni: podizanje svesti mladih o zaštiti životne sredine kroz inovativne medijske strategije. Realizaciju ovog projekta sufinansiralo je Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije te stavovi izneseni u tekstovima ne predstavljaju stavove Ministarstva.

Autorka: Ana Ivanov

https://www.facebook.com/beogradskakriticnamasa/photos/gm.331087520974864/2283838184991723/?type=3&theater

Najnovije