Mingl kutak
Razglednica, Trst: Primorska mjesta van sezone, lučni gradovi i hrabrost da se ne radi
U Trstu sam. I kao što se dalo primjetiti u jednoj od prethodnih kolumni, ili čak više njih, mjesta i osjećaje u njima uvijek vezujem za kadrove iz filmova. I baš kao što sam u češkom Pragu bila u zamrznutim slikama ,,Dvostrukog Veronikinog života’’ poljskog autora, tako sam i sad, u Trstu, zapravo ironično u ,,Smrt u Veneciji’’.
Tradicija otpora: Reflektor teatar ponovo svetli u mraku
U Srbiji se otpor često vezuje za određene istorijske trenutke: studentske i građanske proteste 1968. godine, devedesetih, ali i za savremene studentske i građanske proteste kojih smo učesnici i svedoci danas.
Mingl intervju, Milica Božin: Kada sedmoro ljudi funkcioniše u savršenoj harmoniji
Druga sezona emisije MasterChef donela nam je neka nova, draga lica, sjajne takmičare i vrhunske gastronome. Pored toga, ekipa koja se takmičila u drugoj sezoni sada je spremila nešto potpuno jedinstveno, razbivši monotoniju dešavanja na društvenoj sceni Novog Sada. O popularnom događaju Film na tanjiru, u kojem je ostvarena potpuna simbioza hrane i filma, razgovarali smo sa jednom od učesnica MasterChef-a, Milicom Božin, koja je organizatorka čitavog koncepta.
Razglednica, Prag: Svi putevi vode na (i u) film
U Pragu sam. Na pragu između putovanja i dolaska kući. Putovanja, jer sam van svoje zemlje. Rekla bih i van svog stana, ali ga trenutno nemam. Još odavno. Kuće, jer sam nakon mjeseci i mjeseci aktivnog kretanja došla ovdje da se odmorim. Kuća je kuća, pa i kad nije moja.
Program tvog kompjutera: Zaljubljivanje preko ekrana
Svi se nekada osetimo usamljeno, iako ni sami ne znamo zašto. Svima nam se desi da se ponekad sporečkamo sa nekime koga veoma cenimo. U stanju smo da satima sedimo u sobi, puštajući da se naše misli vrte u spirali iz koje na izgled nema izlaza. U tim trenucima, neki pišu, neki crtaju, neki treniraju; neki pišu prijateljima, a neki otvaraju ChatGPT.
Šta žena stvarno nasleđuje: porodičnu kuću ili ćutanje?
Taj beleg ne ostaje u detinjstvu. On sedi sa vama za stolom svake nedelje, u razgovorima koji se nikada ne vode, u pitanjima koja uvek ciljaju na brak, decu, udaju i preseljenje.
Kokoške nosilje - mašine za proizvodnju jaja
„Kavezni uzgoj podrazumeva da su kokoške nosilje ugurane u skučene kaveze gde ih se nalazi od 4 do 6. Ceo svoj život provedu na metalnim žicama kaveza koji su poređani u nekoliko redova, jedan iznad drugog. To su nizovi u ogromnim halama. Kokoška vidi svetlost dana prvi put kada krene u klanicu, odnosno kada više ne može da nosi jaja, te industrija šalje tu životinju na klanje“. Ovako Tamara Jevtović iz inicijative „Slomimo kaveze“ i udruženja „Vege Zajednica“ opisuje život koka nosilja u industriji jaja koje se kavezno uzgajaju.
Zašto (ne)treba pratiti PZE '26 i Evroviziju?
U Srbiji se uveliko slušaju kompozicije za Pesmu za Evroviziju ’26. Uprkos brojnim zemljama koje su otkazale takmičenje na velikoj sceni Evrovizije zbog učešća Izraela, Srbija je među prvima potvrdila svoje učešće. Novinar i glavni i odgovorni urednik omladinskog portala Zoomer Nemanja Marinović ističe da smatra da treba da se bojkotuje i Evrovizija i PZE upravo zbog učešća Izraela. Iako je ponekad možda teško, stav treba iznositi uvek i svuda, u svakoj okolnosti, a ne samo tamo gde nam je to ugodno. Bez obzira na sve što je predstavljala bina i sama Evrovizija godinama i principe koji su imali, Marinović dodaje da sve to „pada u vodu“, nakon što je EBU podržala da i ove godine Izrael ravnopravno učestvuje sa ostalim zemljama.
Pametno u 2026: nove finansijske navike za zdrav odnos prema novcu
Pametno u 2026: nove finansijske navike za zdrav odnos prema novcu Početak nove godine često dolazi sa osećajem da je će ovaj put biti drugačije, više kontrole, više discipline, manje grešaka. Kada je reč o novcu, taj pritisak je posebno jak. U Srbiji cene rastu, prihodi su često neizvesni, a finansijski saveti koje viđamo na mrežama retko imaju veze sa svakodnevicom većine ljudi. U takvom okruženju novac olako postaje izvor stresa, krivice i osećaja da nikada nismo „dovoljno dobri“ u upravljanju sopstvenim finansijama.
Razglednica iz voza kroz Centralnu Evropu: Posmatramo li svijet u formatu 16:9?
U vozu sam. U nekoj zemlji Centralne Evrope. Ili možda čak Zapadne. Vrijeme se briše kada si na šinama pola mjeseca. Vrijeme se takođe briše kada nemaš telefon. Ili ga bar postaješ svjesniji.
Gastarbajter Archive: O gastarbajterima i njihovoj estetici
Svi mi sa balkanskog geografskog podneblja manje ili više znamo značenje iza riječi gastarbajter, bukvalno prevedene sa njemačkog jezika kao gost-radnik, odnosno gostujući radnik. Na pomen ove jezičke konstrukcije kreiramo umnu sliku koju odlikuje njihov kičasti eklekticizam.
Čiji su naši podaci – Dan zaštite ličnih podataka u atmosferi nadzora i zloupotrebe u Srbiji
Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti obeležava se svake godine 28. januara. Srbija ga ove godine dočekuje u atmosferi u kojoj je, upozoravaju sagovornici Mingla, zaštita privatnosti građana ozbiljno ugrožena, uprkos tome što je zakonski okvir formalno usklađen sa standardima Evropske unije. Kao ključne probleme izdvajaju zloupotrebu podataka, slabu institucionalnu kontrolu i gotovo potpuni izostanak odgovornosti.
Mamdani: politika regulisanog nervnog sistema
Zohran Mamdani je pobedio u skorašnjim izborima New Yorka, time postavši prvi musliman na ovoj poziciji, kao i najmlađi gradonačelnik u poslednjih sto godina istorije ovog grada. Ovakvim korakom, političke odluke koje se budu donosile će biti dominantno levičarski orjentisane sa akcentom na ,,običnog američkog čoveka”, lajt motivom izuzetno osmišljene kampanje.
„Yugo Florida“ i život kakav jeste
Vladimir Tagić se i u svojim ranijim radovima bavio ljudima na marginama svakodnevice, odnosima koji se ne raspliću lako i emocijama koje se retko izgovaraju naglas. Njegov debitantski dugometražni film „Yugo Florida“ nastavlja tu liniju – bez potrebe da objašnjava, ulepšava ili dramatizuje više nego što je neophodno. Umesto jasnih uzroka i posledica, Tagić bira posmatranje.
Mingl intervju, Angelina Životić: Pišem organski, moje sigurno mesto je materica
Odrastanje u Petrovcu na Mlavi, posmatranje nemaštine devedesetih i dvehiljaditih, ali i samživot u specifičnoj i multikulturalnoj atmosferi Istočne Srbije, bili su prvi izvori inspiracije zapoeziju Angeline Životić, master studentkinje Filološkog fakulteta u Beogradu. Njenopoetsko stvaralaštvo, naročito je usmereno na folklornu dimenziju, a pčelarska delatnost injena supkultura naučili su je da razmišlja o stvarima kroz kaleidoskopsko sočivo – kao dagleda u saće.
Razglednica, Češka ili Poljska: Granice su samo fizičke
U Češkoj sam. Zemlji čije korijene nosi momak sa kojim sa svojevremeno razmijenjivala pisma. Ili je to Poljska. Nikako nisam mogla da zapamtim da li voli češku poeziju, a ima poljske krvi, ili voli poljsku poeziju, a diči se češkim precima. Nisam mogla da zapamtim, pa sam napisala pjesmu o tome.
Dok bežiš od prosečnosti — zapitaj se: gde bežiš od sebe?
Marko iz komšiluka je već na doktorskim studijama, radi kao asistent na fakultetu, uskoro se ženi, čeka papire za inostranstvo i — naravno — kupio je stan bez kredita.
A ti?
Umetnost je (s)pas – Hamnet
Film Hamnet je ovenčan Zlatnim globusom, što može značiti mnogo ili gotovo ništa, ali može biti povod za povratak jednom tihom, duboko potresnom filmskom iskustvu koje se opire brzom vrednovanju.
Domaći božićni filmovi
Tokom praznika, i to posebno onda kada padnu prve pahulje snijega, svi smo mi navikli da se okrećemo tipičnom božićnom repertoaru, pretežno rezervisanom za američke novogodišnje filmove, bilo da se radi o Home Alone, bilo da su u pitanju crno-bijele porodične romantične komedije iz 60-ih godina prošlog mjesta. Kako god, čini se da uporno zaboravljamo na obilje onog što domaća kinematografija ima da ponudi tokom ovih idiličnih dani.
Mingl intervju, Jelena Kleut – Ovo je jedina šansa koju imamo da se nešto u zemlji promeni
Jedna od najposvećenijih predavača na Univerzitetu ili profesorka za primer, samo su neki od naziva koje, kada govorimo o profesorki Jeleni Kleut, možemo čuti od njenih studenata i kolega. Članici međunarodnih organizacija, istaknutoj ekspertkinji u oblasti medija i komunikacija i jednoj od najuglednijih članica akademske zajednice, Jeleni Kleut, nakon sednice Senata Univerziteta u Novom Sadu, održanoj 20. novembra, odloženo je biranje u zvanje redovnog profesora. U zvanje vanrednog profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu izabrana je 2020. godine, a kako je rekla, nije trebalo biti nikakvih prepreka za njeno biranje u redovno zvanje. Nijedne prepreke, osim jedne - Jelena nije izabrana u zvanje jer smeta, kazala je profesorka Nataša Milićević. O odluci Senata, pravnim okvirima i ogromnoj podršci koju je dobila od studenata i kolega, razgovarali smo sa Jelenom Kleut.