Mingl kutak

Reportažno: posmatrajući Beograd i stanovnike grada - šta krije pretrpani grad?

Reportažno: posmatrajući Beograd i stanovnike grada - šta krije pretrpani grad?

20.11.2025.

„Beograđani ne umeju da žive danas, odmah i sada. Oni neprestano čekaju da se nešto istorijski reši, pa da onda počnu da žive. Gospod Bog im je poklonio ovaj dan a na njima je hoće li ga živeti do daske ili proćerdati”.

Manje otpada, više života: Permakultura kao recept za održivu budućnost

Manje otpada, više života: Permakultura kao recept za održivu budućnost

20.11.2025.

U vremenu kada se sve češće govori o klimatskim promenama, iscrpljenim resursima i zagađenju, pojam permakulture nudi sasvim drugačiji pogled na svet – onaj u kojem ljudi i priroda sarađuju umesto da se iscrpljuju. O tome kako promišljati održivost, zašto je važno razumeti prirodne procese i kako svaki pojedinac može doprineti promeni, razgovarali smo sa Kajom Lažetić — inženjerkom arhitekture, permakulturnom dizajnerkom i entuzijastkinjom koja svoje znanje o prirodi pretače u svakodnevnu praksu.

Mingl intervju, Nikola Ležaić:  Deljenjem gubiš vlasništvo nad sećanjem, ali dobijaš smisao

Mingl intervju, Nikola Ležaić: Deljenjem gubiš vlasništvo nad sećanjem, ali dobijaš smisao

20.11.2025.

Drugi film u karijeri našeg reditelja, scenariste i profesora na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, Nikole Ležaića, svoju premijeru imao je u Karlovim Varima, a nakon toga uslijedile su projekcije na regionalnim festivalima: Pula Film Festival, Sarajevo Film Festival (gdje je, prisjetićemo se, 15 godina ranije za svoje debitantsko djelo ,,Tilva Roš’’ osvojio Srce Sarajeva) i Herceg Novi Film Festival. Sve ove prostore bivše Jugoslavije film obuhvata, neke fizički, druge idejno. Tako u ovom nizu neće izostatiti ni 31. Festival autorskog filma (FAF) koji će biti otvoren u petak, 21. novembra u 19 časova upravo projekcijom Nikolinog filma ,,Kako je ovde tako zeleno?’'.

Mingl intervju, KOIKOI: Sve što je na ovom albumu upisano u muzici i tekstu jeste lična karta benda

Mingl intervju, KOIKOI: Sve što je na ovom albumu upisano u muzici i tekstu jeste lična karta benda

14.11.2025.

Ovih dana svi fanovi KOIKOI-ja sa nestrpljenjem dočekuju 14. novembar, kada će njihovo drugo studijsko izdanje obradovati mnoge slušaoce i reći nam nešto o sreći u snovima. Od prvog albuma prošle su četiri godine, a za to vreme ovaj bend izgradio je sebi ime koje prerasta strogo lokalne okvire i zadire u sferu širih evropskih zahvata. Nedavno je povodom njihovog nastupa u Šibeniku američki Rolling Stone napisao: ,,With an electrifying sound, there is stage presence and fully-charged concert volume that makes it deeply sought after”. Objavivši singlove ,,Ponovo stran” i ,,Ti imaš mir”, ovaj beogradski alt-rock sastav najavio je jedno novo poglavlje, o kojom smo ovom prilikom razgovarali s njima.

Dno bez dna - slika kolektivne disocijacije

Dno bez dna - slika kolektivne disocijacije

04.11.2025.

Dok se bori za pravdu i istinu štrajkujući građu ispred Skupštine Srbije, kako bi saznala ko je odgovoran za tragediju u Novom Sadu i smrt svog sina Stefana, Dijana Hrka bila je prinuđena da sluša nacionalističke pesme skoro 24 časa od održane komemoracije povodom godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je, pored njenog sina, život izgubilo još 15 ljudi. Muzika se, u večernjim satima, nije zaustavila ni do pisanja ovog teksta, a tenzije su i dalje prisutne gotovo svake večeri od 2. novembra.

Tiho, tiše, tiho, tiše, tiho, tiše, tako pada tržište - Tiha ostavka i korpo-blebletanja

Tiho, tiše, tiho, tiše, tiho, tiše, tako pada tržište - Tiha ostavka i korpo-blebletanja

29.10.2025.

Čuje se treskanje dugmića iz nekog od kjubikla. Kanta u uglu puna je plastičnih čaša i kašika i infantilizujućih papirnih tanjira umazanih sladoled-tortom. Nečiji prokleti telefon zvoni već neko vreme, stariji kolega u kavezu do tebe ne prestaje da udara hemijskom o sto. Čuješ ptice napolju, to te dekoncentriše od Excel tabele i na koju sekund si skrenuo pogled. Prestale su tako da pevaju cirka 2011. Ulazi on, osmeh krokodila, brendiran tako da mu se slaže s polo majicom koju nosi. Pantalone do polovine lista. Sa jednom slušalicom u uhu, jednom rukom u džepu i drugom dovoljno mobilnom da ti se navali na kjubikl i pohvali bicepsom kupljenim kod privatnog trenera programerskom platom. Po tom isforsirano razigranom hodu vidi se da je kao mali više maštao da se igra u Silikonskoj dolini nego u Stohektarnoj šumi. Obrati ti se i odmah davno izgubljena traka ptica biva zamenjena njegovim glasom. Došao je da priča o sinergiji, growth mindsetu ili deliverablesima.

Obraz uz obraz sa Šotrom

Obraz uz obraz sa Šotrom

28.10.2025.

Plodonosan umetnik sa dušom koja oseća celokupan duh nacije, on ulazi u naše domove i postaje deo naše porodice, naših pukotina u vremenu i onih vremena sa glasnom instancom u kakvim smo nekakvi postojali. Šotra zna gde su ključevi svih naših domova, jer je prepoznao kako se ljubimo. Zdravko Šotra se najčešće vezuje za književna dela koja je ekranizovao, sa razlogom, jer to nije bila puka ekranizacija, već simultana veština oseta, ruke i glave.

Kultni omoti muzičkih albuma

Kultni omoti muzičkih albuma

24.10.2025.

Nije prvi put da se polemiše o prednostima fizičkih izdanja naspram digitalnih streaming medija. Jedna od meni omiljenih stvari jesu omoti muzičkih albuma. Čini se kao da oni upotpunjuju konceptualnu važnost cele priče, stvarajući vizuelni identitet bez kojih je danas teško zamisliti pojedina ostvarenja. Bez daljeg odlaganja, pogledaćemo neka od njih, sa akcentom na stranim albumima:

O čemu govorim kad govorim o pisanju

O čemu govorim kad govorim o pisanju

16.10.2025.

Dođe tako neki period kad osetim da me je pritislo sa različitih strana. Ne nešto o čemu već nisam govorio. Ne nešto što mogu odmah da promenim. Ponekad mi se čini da je pisanje jedino olakšanje koje ispočetka pronalazim i koje mi je verno u ovim danima.

Mingl intervju, Macha Ravel - Ne pripadam nigdje, jer se uvijek snađem svugdje

Mingl intervju, Macha Ravel - Ne pripadam nigdje, jer se uvijek snađem svugdje

14.10.2025.

Macha Ravel, od ranije poznata i kao Muha, rođena je u Zagrebu, odrastala u Francuskoj, završila studije medicine u Sarajevu, a 18. oktobra moći ćete da je pronađete i u Beogradu, na njenom nastupu u Spratu u Cetinjskoj. Povodom toga, ali i činjenice da je svojim (alt)pop preobražajem i novim singlom ,,Lutkica’’ uskomešala regionalno muzičko more, odlučili smo porazgovarati sa njom. Tako je sa nama podijelila svoje mišljenje o temama identiteta, samotraženja, društvene odgovornosti i neizostavno - snova. Pričali smo i o pritiscima i uticajima koji dolaze spolja, ali i još bitnije – o onima koji dolaze iznutra.

Hydrogen - Šta je poenta ako se ne zabavljamo?

Hydrogen - Šta je poenta ako se ne zabavljamo?

01.10.2025.

Nakon što su pažnju šire publike privukli nastupom na Pesmi za Evroviziju, bend Hydrogen najavio je svoj dugoočekivani album prvenac. Povodom izlaska novog singla ANTENA\SRCE\RADIO, razgovarali smo sa članovima benda o njihovom putu od srednjoškolskih svirki do konceptualnog albuma Čudna noć, kreativnom procesu, muzičkim uzorima i planovima koji tek dolaze. Upoznajte Hydrogen – bend koji svira sopstvenu istinu.

Obljuba bez pristanka - blaži oblik nasilja?

Obljuba bez pristanka - blaži oblik nasilja?

30.09.2025.

Najavljene izmene Krivičnog zakonika, gotovo iste kao one iz 2016, uvode novo krivično delo, obljubu bez pristanka. Na prvi pogled zvuči kao napredak, prepoznaje se više oblika seksualnog nasilja, navodno se širi zaštita žena. Ali ispod tog sloja stoji drugačija namera, da se silovanje prebaci u blažu kategoriju. Umesto da ženama otvori put do pravde, zakon postavlja novu prepreku i povećava šanse da nasilnici izađu s manjim kaznama.

“Zar je važno što nisi bio prvi” - kako reklame normalizuju objektivizaciju žena

“Zar je važno što nisi bio prvi” - kako reklame normalizuju objektivizaciju žena

26.09.2025.

Uprkos decenijama borbe za rodnu ravnopravnost, žene su u reklamama i dalje neretko prikazane kroz prizmu seksualnosti, pasivnosti i površne estetike. Objektivizacija ženskog tela, ostaje duboko ukorenjena u reklamnoj industriji - i tradicionalnoj i digitalnoj.

Kad kafa postane doručak: Kratak vodič kroz mladalački haos

Kad kafa postane doručak: Kratak vodič kroz mladalački haos

24.09.2025.

Septembarsko jutro. Alarm zvoni već treći put, a ti prstom prebacuješ na „snooze“ kao da time kupuješ još nekoliko dragocenih minuta sna. Prozor je još malo zamagljen od hladnijeg vazduha, napolju gradska buka tek se budi, a ti razmišljaš da li da ustaneš odmah ili da još malo glumiš da vreme ne postoji. U glavi – spisak obaveza: predavanja, mejlovi, poruke, sastanak, možda i trening ako se nekako ugura. I naravno, večita dilema: šta obući.

Kako si?

Kako si?

24.09.2025.

Na putu prema novoj terapiji, obavezno odradim brzu rekapitulaciju svega što mi se izdešavalo od prethodne. To mogu biti neki ponovljeni obrasci ili sasvim nove stvari, pravilo je jednostavno: isfiltrirati ono o čemu ću govoriti ovog puta.

Svetski dan mira: Svet uči selektivno i sporo

Svetski dan mira: Svet uči selektivno i sporo

22.09.2025.

Međunarodni dan mira obeležava se svake godine 21. septembra. U trenutku kada svet obeležava ovaj dan, granate i sirene iz Ukrajine i Gaze, ali i pendreci i suzavac na ulicama Srbije, pokazuju koliko je mir postao luksuzan i relativan pojam. Sagovornici Mingla podsećaju da mir ne znači samo odsustvo rata, već i prisustvo pravde, slobode i dostojanstvenog života.

Nervozni sat

Nervozni sat

17.09.2025.

Od pre nekoliko dana, saznao sam za tehniku oslobađanja od stresa koju sam krstio ,,nervozni sat”. U principu, odabere se bilo koji sat u toku dana i posveti isključivo brigama i stresu.

Između protesta na ulicama i kritika iz Evrope -  Gde je danas demokratija u Srbiji?

Između protesta na ulicama i kritika iz Evrope - Gde je danas demokratija u Srbiji?

15.09.2025.

Međunarodni dan demokratije podseća nas da demokratija nije statičan ideal, već proces koji zahteva stalno održavanje, transparentnost, slobodu i pravnu državu. U Srbiji, u trenutku kada studenti i studentkinje, ali i građani i građanke mesecima protestuju, nezadovoljstvo raste, a međunarodni izveštaji ukazuju na pad poverenja u izborni proces, oslabljenje vladavine prava i sve veću percepciju korupcije.

Kutija koja čuva nadu: Priča o Marini Adamović

Kutija koja čuva nadu: Priča o Marini Adamović

12.09.2025.

U samom centru Niša, dok prolaznici i prolaznice žure ka svojim obavezama, uvek je tu — nasmejana žena u invalidskim kolicima, pored svoje „Banke dobročinstva“ i male kutije sa natpisom „Prilog“.

Krah muzičkih festivala u Srbiji: bojkot ili politički aktivizam?

Krah muzičkih festivala u Srbiji: bojkot ili politički aktivizam?

11.09.2025.

Srbija je bogata festivalima, pogotovo muzičkim, ali ovog leta većina je doživela krah, nakon čega je jasno da festivalska scena u Srbiji više neće biti ista. Neki su izgubili dragocenu publiku, a neki se nakon dugogodišnjeg održavanja neće održati narednog leta u Srbiji.