Mladi i mediji

Vesti

Koliko mladi znaju o polno prenosivim bolestima?

Koliko mladi znaju o polno prenosivim bolestima?

Najčešće polno prenosive bolesti među mladima su HIV, gonoreja i hlamidija, kao i sifilis, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje Niš. Uvođenjem seksualnog i reproduktivnog obrazovanja odnos mladih prema oboljevanju, kao i prema osobama koje imaju neku polno prenosivu bolest, mogao bi da se promeni, pogotovo kada je u pitanju HIV, kaže dr Šagrić.

Mi imamo iz prošlosti sačuvan odnos prema HIV-u kao nečemu što je toliko strašno i povezano je sa nekim defektnim ponašanjem, sa nečim što su negativni aspekti nekada bili kod nas. Treba shvatiti da smo svi pod rizikom, ali su sada šanse za preživljavanje mnogo veće i o tome treba otvoreno govoriti, kaže on.  

Ključna stvar zbog čega mladi ne znaju dovoljno o ovoj temi, prema rečima Prokića, jeste strah. Drugi problem vidi u tome da se o ovoj temi govori samo na Svetski dan borbe protiv HIV/AIDS. Pandemija HIV-a se uglavnom u medijima svodi na broj, a ne na čoveka, kaže on.

I tada kao da je strašno da pričamo o tome, jedva da možemo da izdržimo i taj jedan dan da čujemo nešto. Lice ove epidemije danas je zdravo lice, lice koje živi neskraćenim životnim vekom, koje je bezbedno za sebe i za svoje seksualne partnere, ali je isto tako i uplašeno lice koje se plaši osude okoline u svim sferama života, od škole, posla, do toga kada o HIV statusu sazna njegov zubar, prijatelj ili roditelj. To je nešto na čemu treba da radimo, kaže on. 

Ta stigmatizacija koja postoji ustvari treba da dovede do jedne normalizacije, pre svega razgovorom, kako bi testiranje i pre svega i kupovina, lečenje i obraćanje lekarima postalo deo svakodevnice. Međutim, diskriminacija osoba koje su pozitivne na HIV se dešava sve manje i manje.

Događalo se da su se odlagale hiruške intervencije, izbegavanje pružanja stomatoloških usluga… Moramo da razbijemo tabue i da shvatimo da se ljudi, koji žive sa HIV-om, leče, kaže Prokić.

Seksualno obrazovanje umesto sajberhondrije

Posle dužeg vremena u Srbiji su se prošle godine pojavila četiri nova slučaja sifilisa, pokazuju podaci IZJZ-a. I kod muškaraca i kod žena prvi simptomi se pojavljuju 2 – 12 nedelja posle odnosa.

Muškarci sifilis prepoznaju po peckanju tokom mokrenja, neprijatnom mirisu… Što se tiče žena, to je pojačan sekret, takođe, neprijatni mirisi. Sifilis se pojavljuje kao ranica, koja je bezbolna, nakon tri nedelje nakon seksualnog odnosa, kaže on.

Kako kaže dr Šagrić to se dešava iz prostog razloga što mladi ne primenjuju mere zaštite dovoljno nekada neznajući, nekada smatrajući da nije to ni tako važno.

Svaka ta vrsta rada sa mladima pomaže da shvate da ne treba uskraćivati zadovoljstvo, ali treba imati siguran i bezbedan seksualni život. Ne možemo da ograničimo fizologiju i funkcionisanje, ali je potrebno da svaki naš korak bude bezbedan, ističe dr Šagrić. 

 

Spašavanje mladih života glavni je razlog čega treba uvesti seksualno obrazovanje, smatra Šagrić. U suprotnom će mladi informacije potražiti na internetu od koga, kada je zdravlje u pitanju, mogu imati više štete nego koristi. 

Kada mi ne dajemo mladima informacije koje su stručne, naučne, koje podržavaju njihov rast i razvoj, oni će informacije potražiti na drugim rizičnim izvorima i time direktno ugrožavamo njihovo zdravlje, jer im ne dajemo informacije koje su potrebne iz našeg stručnog i naučnog ugla, kaže on.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije Milan Jovanović Batut u Srbiji je trenutno 2.890 osoba koje žive sa HIV infekcijom, ali je pretpostavka da bar još 400 osoba ne zna da ima pozitivan HIV status.

Kada je u pitanju Nišavski i Toplički okrug, od 1987. do danas 190 osoba inficirano je HIV-om, od kojih je 157 muškog i 33 ženskog pola, dok su 62 osobe preminule. Prema njihovim podacima 62% dominantan način prenošenja kod žena je nezaštićeni heteroseksualni kontakt, dok je kod muškaraca koji imaju seksualni odnos sa muškarcima taj broj 35%. Prenošenje sa majke na dete beleži se u 4% inficiranih.

Rana dijagnostika i lečenje bitni za otkrivanje i sprečavanje širenja HIV epidemije

Osobe koje su na terapiji, koje se leče, ne mogu preneti virus seksualnim putem, niti vertikalnom transmisijom sa majke na dete. Rana dijagnostika i lečenje HIV infekcije jeste najvažnije da bi se sprečilo širenje HIV epidemije, kažu iz organizacije Potent. 

Danas imamo savremenu terapiju u Srbiji koja se jednostavno uzima, koja nema nus pojave. Očekujemo da će RFZO do kraja godine, nadamo se, da uvede još novije lekove, budući da tokom korone nismo imali uvođenje novih terapijskih opcija za ljude koji žive sa HIV-om. Vidimo da je iz godine u godinu terapija sve savremenija, da su lekovi bolji.  Epidemija nije generisana samo HIV infekcijom, HIV izaziva sidu, a epidemiju praktično izazivaju strah, neznanje, ravnodušnost, diskriminacija koja je vrlo prisutna, a posebno pogađa ljude sa HIV-om ukoliko se ona dešava od strane zdravstvenih radnika, a to je nešto na čemu treba da radimo svi zajedno, kaže Bratislav Prokić iz ove organizacije. 

Priča da je to gej bolest najviše šteti osobama koje jesu u riziku. Većina ljudi ne zna da pored kondoma, koji je jako važan za svaki seksualni odnos sa osobom nepoznatog HIV statusa, postoje i savremeni načini prevencije, medikamentima.

To je takozvani PrEP (preekspoziciona profilaksa) koju mogu da koriste osobe koje su u pojačanom riziku, imaju više partnera, i iz bilo kog razloga ne koriste kondom. Ta terapija sprečava inficiranje HIV-om ukoliko se uzima pre i posle seksualnog odnosa. Postoji PeP (postekspoziciona profilaksa), to je kao pilula ‘dan posle’. Radi se o terapiji koja se uzima mesec dana da spreči inficiranje. Važno je da se otpočne u roku od 48 do najkasnije 72 sata, kaže Prokić. 

Na sajtu Potenta, ali i društvenim mrežama, svako ko želi može da se informiše i da postavi pitanje ili ukoliko ima neku nedoumicu oko nečega što je vezano za HIV, ali i druge polno prenosive bolesti. Kako kažu, oni zajedno sa lekarima iz Instituta za javno zdravlje Niš i lekarima za kožne i venerične bolesti odgovaraju na pitanja.

Izvor: mediareform.rs

Autor: Aleksandar Đokić

Ilustracije: MRCN, Canva, IZJZ Niš

Najnovije