Otkrij arhiva

Predrasude i njihove opasnosti

Predrasude i njihove opasnosti

Predrasude definišemo kao stavove koji nas uveravaju u tačnost određenih tvrdnji o nekoj grupi ljudi. Takve tvrdnje uglavnom nisu zasnovane na argumentima, već su donete bez prethodnog iskustva. Predrasude možemo uobličiti kao vid negativnih stavova ili mišljenja, kao iskrivljenu percepciju osobe prema članovima neke grupe ili pojedinca koji pripada toj grupi. Takve stavove formiramo od malih nogu kroz našu interakciju sa sredinom u kojoj rastemo. Kako za razvoj fizičkih, tako i za razvoj kognitivnih sposobnosti pojedinca, veliki uticaj imaju geni, ali i sredina i kultura u kojoj odrasta. Uticaj kulture u kojoj se pojedinac nalazi odnosi se na način života određene grupe ljudi, verovanja, tradicije, vrednosti i stavova koji su karakteristični za tu grupu. Grubo govoreći, naše okruženje formira način na koji razmišljamo, opažamo i vidimo svet koji nas okružuje. Kroz proces odrastanja, stavovi koji su nam u neku ruku nametnuti od strane roditelja, škole, pa i vršnjaka menjaju se i uobličuju u skladu sa našim iskustvom. Promena može biti koliko negativna, toliko i pozitivna u zavisnosti od iskustva pojedinca.

Stereotipi se ogledaju najviše na testovskim postignućima. Najčešće se ispituje inteligencija putem standardizovanih testova jer je najmerljivija. Primera radi, na testovima inteligencije utvrđeno je da romska deca postižu niže rezultate od dece pripadnika većinskog naroda. Kako to možemo objasniti? Kroz psihološka istraživanja, ova razlika se objašnjava jakim sredinskim uticajem. Loš kvalitet okruženja, socio- kulturni nivo sredine, stimulativna fizička i socijalna sredina imaju ekstremno veliki uticaj na rani razvoj pojedinca koji može biti kumulativan. Takve primere vidimo i u razlici rezultata testova dece koja odrastaju u gradu i dece koja odrastaju na selu, dece iz srednjih ili siromašnih klasa. Kroz istraživanja ranog razvoja mozga dokazano je da takve razlike koje deca pokažu na početku školovanja mogu da se smanje ili eliminišu do kraja četvrtog razreda osnovne škole. To nam govori da se obrazovanjem može smanjiti efekat loših socio-ekonomskih uslova, kao i da tu nema mesta za predrasude.

Predrasude o inteligenciji

Za neuspeh u školi krivac je slaba inteligencija? Činjenica - Za školski uspeh jednako su važni i motivacija, porodično okruženje i drugi nekognitivni faktori ili specifične smetnje.

Na inteligenciju veći uticaj ima nasleđe od sredine? Činjenica - Ako je okolina izrazito nepovoljna, onda ona deluje jače od nasleđenog potencijala. Ako je sredina barem minimalno podsticajna, jači je uticaj nasleđa. Ali, inteligencija je rezultat dinamičkog odnosa nasleđa i sredine.

Predrasude i stereotipi sa sobom nose opasnost govora mržnje, vršnjačkog nasilja, nasilja uopšte kao i odbacivanja pojedinca od strane društva. Predrasude nose i težak teret koji može povrediti tebe koliko i ljude koji te okružuju, a takođe nam se neretko mogu obiti o glavu. Ali ne možemo poreći da svi mi u sebi gajimo predrasude, kojih možda i nismo ni svesni. Bez obzira da li smo u trenutku precenili ili potcenili neku osobu, neminovno je da smo bili u situaciji gde smo sudili nekome zbog nacionalnosti, porekla, pola, uspeha ili neuspeha. Svako ljudsko biće ima to u sebi, no to nam ne daje za pravo da preuranjeno sudimo i donosimo zaključke bez valjanih argumenata. Predrasude često bivaju odraz nesigurnosti, nezadovoljstva ili nekog ličnog neostvarenja. Pojavljuju se u svim sferama života, ali ostvarene ličnosti će se truditi da kritički pristupe stereotipima i izbore se sa njima, dok individue koje iskazivanjem predrasuda ostvaruju neki svoj interes, neće ni imati potrebu da stvore sopstveno mišljenje.

Autorka: Teodora Janković

Fotografija preuzeta odavde.

Najnovije