Ko je Demijan Herst?
Poznati engleski umjetnik, koji kroz različite instalacije, slike, skulpture i crteže prikazuje složene odnose umjetnosti, života i smrti. Svojim izrazom Herst preispituje savremene, utvrđene sisteme vjerovanja i upravo zbog posmatranja stvari iz drugačijeg ugla često mu se pripisuje epitetkontroverznog stvaraoca. Najznačajniji radovi su mu: Fizička nemogućnost smrti u svesti živog bića" / The Impossibility of Death in the Mind of Someone Living (1991) – akvarijum sa ajkulom u formaldehidu, Za ljubav Božju / For The Love of God (2007) – izlivena ljudska lobanja, oblijepljena 8 601 dijamantom i Apoteka / Pharmacy (1992 ) – umjetnički izraz apoteke u njenoj prirodnoj veličini.
Njegove tvorevine u većini slučajeva izazivaju začudnost, iznenađenje, jer svoja viđenja iskazuje na način koji je većini ljudi morbidan: golubica slomljenih krila, ovca potopljena u formaldehid, platna prekrivena krilima leptirova (simbolišu prolaznost mladosti, ljepote) i sl. Ipak, čini se da jenjegova ingenioznost na cijeni, jer se danas smatra jednim od najbogatijih živih umjetnika u Britaniji (vrijednost njegovog bogatstva se procjenjuje na oko 200 miliona funti).
O izložbi Nova religija
Mada ga je i prije ove izložbe pratio glas intrigatnog, Herst svojim izrazom probija tabue i u vezu dovodi dvije različite sfere koje bitno određuju čovjekovo postojanje – religija i nauka. Pravi složene odnose između vjere, života i smrti, s jedne strane, i zadivljenosti naukom i tehnološkim napretkom, sa druge strane. Izložbu zato prožimaju topla osjećanja, metafizička konotacija, religiozni duh, ali i hladnoća, analitički element proučavanja, egzaktnost što je u vezi sa naukom.
Novu religiju čine četrdeset i četiri grafike i četiri skulpture, organizovane kao ciklus fresaka: Stvaranje svijeta, Put krsta i Psljednji sud.
One okružuju oltar i krst od kedra optočen pilulama u obliku dragulja, livenu dečiju lobanju od srebra i srce obmotano bodljikavom žicom, izbodeno srebrnim iglama i žiletima, kao i veliku mermernu pilulu. Kroz njegovu izložbu provlači se mnoštvo grafika različitih lijekova koji predstavljaju simbolički oblik različitih svetaca. Herst nazive lijekova (valijum, temazepam…) vidi kao nerazmljive, mistične nazive, baš kao što su to u religiji imena svetaca. Umjetnik kaže da farmaceutske kompanije sada obavljaju taj religijski posao: Mi ćemo učiniti da se osećate bolje u svojoj koži. Sveti Largaktil. Lekovi na recept, to je nova religija. On na neobičan način povezuje sveto i profano, te svojim izrazom kazuje o traganju za vječnosti, a u isti mah prikazuje prolaznost života i njegovu slabost pred vremenom koje ga uporno sažima.
Evo kako Herst objašnjava koncept, temu i smisao izložbe:
Sećam se da sam razmišljao kako u životu postoje četiri važne stvari: religija, ljubav, umetnost i nauka. Sve one su, u svom najboljem izdanju, samo instrumenti koji nam pomažu da u mraku pronađemo put. Nijedna ne funkcioniše baš najbolje, ali pomažu. Čini se da je među njima u ovom trenutku nauka ona prava. Kao i religija, nauka pruža tračak nade da će na kraju možda sve biti kako treba.
U ovom slučaju sam zapravo hteo da ljudi razmisle o kombinaciji nauke i religije. Ljudi obično misle da su one veoma različite, da je jedna hladna i analitična, a druga osećajna, srdačna i topla. Hteo sam da preskočim te granice i predstavim nešto što deluje hladno i analitički, ali ima i sve religijske, metafizičke konotacije.
Izložba u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu
Izložba se mogla pogledati, u periodu od 2. septembra do 14. oktobra, u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu.
Premijerno izlaganje Nove religije bilo je 2005. u Londonu. Poslije toga prikazivana je u Oslu, Moskvi, Veneciji. U regionu izložba je prikazana u Banjoj Luci i Skoplju.
Autorka: Kristina Topić
Izvor fotografije: www.britishcouncil.rs
Dijelovi intervjua sa Dejmijanom Herstom preuzeti su sa ovog sajta.