Generacija I

U pančevačkom građevinskom bumu niklo je preko 300 zgrada, međutim investitori često ne poštoju pravila usled čega trpe grad i građani. Među investitorima nalazi se i porodica gradonačelnika Aleksandra Stevanovića.

Grad Pančevo u kandžama investitorskog urbanizma

Na porodičnoj kući u ulici Svetozara Miletića u Pančevu pukao je spoljašnji zid. Do toga je dovelo gradilište koje se nalazi odmah do ove kuće. Na placu pored investitor zida stambenu zgradu sa četiri sprata i potkrovljem. Sem što je zid oštećen, ova nova zrada sa svojih preko dvadeset metara takođe će zagraditi sunčanu stranu ove stare pančevačke kuće.

Foto: Nemanja Kuč

Ovo je čest prizor u Pančevu. Pored starijih kuća niču zgrade koje, sem što menjaju izgled grada, oštećuju svoju okolinu. Ljudi čije kuće trpe tu štetu, međutim, ne žele da pričaju za medije, tvrdeći da ne mogu da utiču na to što se dešava.

Tek jedan od njih, čovek kome je napukao zid, u Svetozara Miletića, pristao je da govori anonimno. Kaže da se navikao na veliku svakodnevnu buku koju prave kamionima koji neprestano dovoze materijal, pošto radovi traju od decembra. Dodaje: “Sreća pa sam prodao auto, ne znam gde bih ga parkirao”.  

Taj novi objekat će na svaki način narušiti privatnost njegove kuće u ulici Svetozara Miletića. Terase objekta će biti okrenute ka njenom dvorištu, dok će budući stanari biti udaljeni samo nekoliko metara od kuće. Prijavio je investitoru kada je uočio pukotine na zidu i obečano mu je da će one biti sanirane nakon što zgrada pored bude sazidana.

Ova kuća nije usamljen slučaj. Gotovo sve centralne ulice zauzeli su investitori. Građani su svesni da im je grad dozvolio gradnju i da ne mogu ništa da urade protiv toga. 

Kada smo pitali javno preduzeće “Urbanizam”, o njihovim saznanjima o broju planiranih objekata za izgradnju u centralnoj gradskoj zoni”,  dobili smo odgovor od pomoćnice direktora Tatjane Vuksan da, “broj planiranih stambenih objekata relativna kategorija i da zavisi od stava investitora i realnih potreba za izgradnjom smeštajnih kapaciteta”. 

Novinari portala su obišli preko 50 aktivnih gradilišta kako bi ispitali na koji način se gradi i da li investitori poštuju propise.

Razgovarali smo sa stanarima ulica kako bi proverili kako sve to utiče na komšiluk. Takođe smo upoređivali gugl mape, podatke iz katastra i javne podatke o izdatim građevinskim dozvolama. Tom prilikom smo dišli do saznanja da na pojedinim gradilištima nije bila ustaknuta graditeljska table, dok su za sve objekte postojale uredno izdate građevinske dozvole.

Pančevački građevinski “bum”

Tačne su reči gradske menadžerke Maje Vitman, da je Pančevo veliko gradilište. Kroz gradski projekat javno-privatnog partnerstva, obavljaju se radovi u gradskom jezgru, i to, na centralnom gradskom trgu, Tamiškom keju, ulici Cara Lazara, na raskrsnici kod Plinare, kao i u dvorištu američkih zgrada. 

Međutim, tvrdnju da je Pančevo veliko gradilište najbolje oslikava činjenica da se u Pančevu izvode radovi na 53 privatna investirorska gradilišta u centralnoj gradskoj zoni, kako su novinari prebrojali. Cena tih novoizgrađenih stanova kretaće se u rasponu od 1.200 do 1.500 evra, za jedan metar kvadratni.

Sliku o Pančevu kao idealnom mestu za život, u kom će radnici u nemačkim kompanijama  zarađivati do 1.700 evra mesečno, pokušavaju da plasiraju, pored lokalnih političara i beogradski tabloidi, koji kroz set naručenih tekstova pokušavaju da Pančevo docrtaju na mapu “idealnih gradova za stanovanje”, kome predsednik Republike predviđa svetlu budućnost (Blic, Informer, Alo).

Novoizgrađeni objekti će se vezati na postojeću vodovodnu, kanalizacionu i elektro-energetsku infrastrukturu. Postojeća kanalizaciona mreža će biti preopterečena. Kišnica, koju ne bude mogla da primi kanalizacija izlivaće se na ulicu. Pritisak vode zasigurno neće ostati isti.

I konačno, pravo je pitanje, koliko će sve te okolnosti uticati na kvalitet života pančevaca. Nesumnjivo mnogo.

Još jedan problem je i manjak parking mesta koji se počeo preslikavati na celu teritoriju grada.  Saobračaj u ulicama u kojima se podižu novi stamneni objekti funkcionisaće otežano.

Sva je prilika da će stradati zelene površine, za koje je investitor dužan da obezbedi minimum 20 odsto placa. 

Na devet aktivnih gradilišta nismo zatekli graditeljsku tablu. To su objekti u poodmakloj fazi izgradnje, i pravo je čudo da građevinska inspekcija nije primetila ovaj prekršaj. Pravilnik iz 2019. godine, za neisticanje graditeljske table predviđa kazne za privredna društva od million ipo do tri  miliona dinara.

U investitorskim poslovima porodica gradonačelnika Pančeva

Među onima koji grade, a ne poštuju sve propise, nalazi se i članovi porodice gradonačelnika Pančeva Aleksandra Stevanovića. 

Prema podacima I APR-a, firma “Majdan gradnja d.o.o,” koja se nalazi u vlasništvu Borisa Stevanovića, započela je radove na izgradnji stambenog objekta u ulici Dragutina Ilkića Birte krajem 2021. godine.  Gradilište na pomenutoj adresi sve do marta meseca nije bilo ograđeno. U međuvremenu je investitor ogradio gradilište.

Pored ovog gradilišta, radove u ulici Branka Radičevića dobila je još jedna firma u vlasništvu Kostadina Stevanovića, “Izolacija  pan invest d.o.o.”. Gradonačelnik Stevanović je izašao iz ove firme nekoliko meseci nakon što mu je počeo mandat 2020. godine. 

Neograđeno gradilište u ulici Dragutina Ilkića Birte (Foto: Nemanja Kuč)

 

Uputili smo zvanični mejl službi za odnose sa javnošću u Pančevačkoj opštini, kao i na zvaničnu mejl adresu grada kako bismo stupili u kontakt sa gradonačelnikom i tom prilikom pitali da li su članovi njegove porodice uključeni u investitorske poslove. Međutim, do dana objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.

Brisanje gradskog identiteta

Novi vlasnik građevinskog zemljišta na adresi Oslobođenja 2 (kompleks ,,Slavina”, pored gradskog stadiona), veličine preko 3 hektara, je firma ,,А&R IММОВАU АG DОО”, u vlasništvu Dušice Novakovići i Aleksandra Paunovića.

Kako je pisao pančevački portal “Pančevo city”, ova zemlja je ranije pripadala Republici Srbiji.

Zavod za zaštitu spomenika je odobrio investitoru da preventivno ukloni nesigurne objekte, i oslobodi sebi zemljište  za izgradnju kompleksa ,,Waifert City Center Pancevo”, koji će činiti 151 stan, brojni lokali, kao i podzemna garaža.

Zuzvrat, grad Pančevo će insistirati da investitor podigne spomenik Đorđu Vajfertu, i tim činom se oduži  gradu i građanima Pančeva. Magacinske objekte  koji su porušeni počeo je da gradi njegov otac, Ignjac Vajfert, krajem 19 veka.

Prostor budućeg stambenog kompleksa (Foto: Nemnaja Kuč)

Pokušali sm oda stupimo u kontakt sa investitorom preko zvanične mejl adrese koja je bila dostupna na sajtu Agencije za privredne registere. Mejl je registrovan u Švajcarskoj i evidentno je nevažeći, pošto nam je stigao izveštaj da nije dostavljen. Zvali smo i zvanični sajt preko kog se već prodaju stanovi budućeg kompleksa (www.citycenterweifertpancevo.rs) ali nismo uspeli da uspostavimo kontakt.

Novinarka sa lokala Ivana Predić, skrenula nam je pažnju na činjenicu da ,,Slavina” nije prva žrtva investitora. Prema njenim rečima to se desilo i sa objektom gde je bila kafana ,,Sloga”, koji je pripadao zaštićenoj okolini kulturnog dobra “Gajićeva apoteka”. 

Na taj način uklanjaju simboli grada, koji su oblikovali njegov identitet i tradiciju, a to je nešto što treba da se čuva poput blaga, zaključila je Ivana.

Nisu baš svi stanovnici Pančeva ravnodušni na imploziju investitorskog urbanizma. Stanovnici pančevačkog naselja Tesla, nakon što je obznanjeno da se promenom Plana detaljne regulacije u njihovom  naselju planira izgradnja četiri stambena objekta, na već postojećim zelenih površinama, ustali su protiv te odluke i sprečili grad u toj nameri. 

Članovi inicijative ,,Odbranimo Teslu”, se nisu tu zaustavili. Radili su na podizanju ekološke svesti svojih sugrađana organizovanjem ekoloških akcija, humanitarnih koncerata kao i postavljanjem marača kvaliteta vazduha u više naselja u Pančevu. Aktivista ove inicijative Dobrivoje Milosavljević, kaže da je pozicionarnost naselja Tesla nateralo grad na ustupke investitorima, a sve u cilju dobijanja ,,kvadrata više”. On navodi da, genaralni problem sa graditeljstvom u našem gradu proizilazi iz činjenice da objekti ne moraju biti u celosti završeni da bi se dobila upotrebna dozvola.

Istina je da regulacioni planovi dozvoljavaju uništavanje jezgra grada i razaranje njegovih ulica. Ta loša pojava zahvatila je mnoge gradove Srbije. 

Pitanje kvaliteta života je jedno od suštinskih za urednika lokalnog portala ,,Pančevo city”, Nenada Živkovića. On navodi da se gradska infrastruktura opterećuje, a sve u cilju stizanja do brzog novca od strane investitora. Živković zaključuje da je suštinsko pitanje Ko su ljudi koji plaćaju ogromne količine novca za nekvalitetan život na vertikali?.

 

Autor: Nemanja Kuč

Naslovna fotografija: Nemanja Kuč

Generacija I