Medijska i informaciona pismenost mladih Subotice, Bačke Topole i Kanjiže: Da li smo potcenili generaciju Z?

foto: Centar lokalne demokratije

Ovaj citat jednog subotičkog srednjoškolca otvara publikaciju „Medijska i informaciona pismenost mladih Subotice, Bačke Topole i Kanjiže“, istraživanja u kojem je učestvovalo 320 učenika srednjih škola sa teritorije navedenih lokalnih samouprava s ciljem da se mapiraju medijske navike, utvrde dimenzije medijske pismenosti, kao i relacije između medijskih navika i medijske pismenosti mladih.

Istraživanje je sprovela sociološkinja Jasminka Dulić, koja kaže da su rezultati pokazali da je većina mladih, tačnije njih 95 odsto, svakodnevno onlajn i da koriste mobilne telefone kao primarno sredstvo za informisanje i komunikaciju, pri čemu im je najčešći izvor informacija internet, i to dominantno Instagram, a zatim TikTok i JuTjub.

„Mladi najmanje prate štampane medije, blogove, radio i televiziju, što znači da to više nisu primarni mediji preko kojih se informišu. Međutim, jedna trećina srednjoškolaca i dalje prati televizijske programe, odnosno 38,2 odsto ispitanika u rasponu od često do svakodnevno prati i to najviše program RTS-a“, kaže Jasminka Dulić, ističući da ovaj podatak nije zanemarljiv.

„Drugim rečima, mlade nikada ne treba, što ovi podaci i pokazuju, posmatrati kao homogenu populaciju, zato što uvek ima i onih koji od toga odstupaju. Nisu potpuno uniformni ni u kom pogledu i čak kad je nešto zastupljeno 10 odsto, to nije zanemarljivo, jer to jeste manjina, ali možda značajna manjina u zavisnosti od toga kako koristi medije i koje sadržaje konzumira“, dodaje sociološkinja.

Kada su u pitanju medijski sadržaji koje prate, Dulić navodi da mladi najviše vole zabavne sadržaje, poput filmova, serija i muzičkih sadržaja, a da najveći broj mladih uopšte ne prati rijaliti programe, sponzorisane sadržaje, kao ni političke i ekonomske teme.

„Ipak, nije zanemarljiv postotak mladih koji prate događaje u svetu, oko 55 odsto, društvene teme prati njih 43 odsto, edukativne sadržaje oko 42 odsto, aktuelne vesti 41 odsto, a teme iz kulture 32 odsto. Najmanje je onih koji prate ekonomske teme, oko 20 odsto, i političke teme, oko 14 odsto“, predočava Dulić, naglašavajući da je istraživanje rađeno u drugoj polovini novembra 2024. godine, pre masovnih studentskih protesta, kada su blokade obrazovnih ustanova tek počele.

„S obzirom na to da smo imali ispitanike uzrasta od 14 do 19 godina, utvrdili smo da postoji razlika jedino u odnosu na uzrast i stariji ispitanici vole da prate ili počinju da prate ekonomske i političke teme sa 17, 18 i 19 godina, dok oni mlađi češće prate zabavne sadržaje. Dakle, s godinama raste i njihovo interesovanje za praćenje ekonomskih i političkih tema, a budući da je reč o srednjoškolcima, ovo je vrlo zanimljivo, jer znači da oni nisu ‘operisani’ od tih tema ili da ih ne zanimaju“, ističe Dulić.

Istraživanjem su ekstrahovane i četiri dimenzije medijske pismenosti mladih, od kojih je prva evaluativno-analitička koja ukazuje na sposobnost analize i procene medijskih poruka i kredibilnosti medija. Kako objašnjava Dulić, to znači da mladi koji poseduju ovu dimenziju medijske pismenosti smatraju da mogu da prepoznaju koje vesti su istinite, a koje lažne, koji medij je kredibilan, a koji nije.

Kao druga se izdvojila reflektivno-akciona dimenzija medijske pismenosti, koja ukazuje na razmišljanje ili reflektovanje o sopstvenoj upotrebi medija i sposobnost preduzimanja akcija na osnovu medijskih poruka. Sociološkinja ističe da se ovo odnosi na mlade koji procenjuju da mogu i da razmišljaju o tome što su pročitali ili čuli i da procene kako to utiče na njih i da li to utiče na njihovo kasnije delovanje, odnosno akcije.

Treća dimenzija je sposobnost pristupa i korišćenja različitih medija, a četvrta sposobnost kreiranja medijskih sadržaja.

„Ona je više zastupljena među mlađim ispitanicima koji su spremniji da objave fotografiju, video zapis ili ostave komentar u odnosu na starije ispitanike, dok stariji u većoj meri pokazuju evaluativno-analitičku medijsku pismenost. Dakle, kod mlađih srednjoškolaca dominira veština pristupa medijima, što nije neočekivano da koriste digitalne platforme, da su vešti s mobilnim telefonima i da znaju da kreiraju medijske sadržaje, ali pre svega u domenu zabave, dok s godinama, kod najstarijih ispitanika u ovoj grupi, od 18 i 19 godina, raste evaluativno-analitička medijska pismenost i preferiranje političkih i ekonomskih tema“, pojašnjava Dulić.

Kao glavni zaključak, sociološkinja podvlači to što je ovo istraživanje pokazalo ono što je karakteristično za naše društvo, a to je da često postoje predrasude prema mladim ljudima koje nisu tačne, te da je upravo to najveća vrednost ovog i sličnih istraživanja - da pokažu stvarno stanje stvari.

„Pričamo da su mladi ovakvi ili onakvi, sve dok se ne dogodi nešto, kao što su sada studentski protesti, pa se promeni mišljenje i kažemo studenti ili mladi nisu onakvi kakvi smo mislili da jesu. Dakle, mladi pokazuju da ih nikada ne treba posmatrati kao homogenu grupu, jer i među njima postoje razlike, a drugo, u ovom istraživanju je vrlo važna i razvojna komponenta, pa kako s godinama sazrevaju, tako se menja i način na koji koriste medije. Neka druga istraživanja koja smo radili u vezi sa vrednosnim orijentacijama mladih, a koje možemo grubo podeliti na materijalističke i nematerijalističke, gde se ponekad govori kako mlade zanima samo novac, pokazala su da nije tako. Naprotiv, najmanji postotak mladih vrednuje moć, novac, bogatstvo, sticanje stvari, dok su kod najvećeg broja mladih izražene vrednosti porodice, bliskosti sa bližnjima, pomaganje, neka vrsta altruizma. Hoću reći, ovakva istraživanja su vrlo potrebna i pokazala su stvarno stanje stvari, a ne da mi projektujemo naše ideje o tome kakvi su mladi, dok ne vidimo kakvi zaista jesu“, zaključuje Jasminka Dulić.

Istraživanje je sprovedeno putem onlajn upitnika u periodu od 18. novembra do 2. decembra 2024. godine, a upitnik je bio prosleđen svim srednjim školama u Subotici, Bačkoj Topoli i Kanjiži. Ukupno je 320 ispitanika uzrasta od 14 do 19 godina popunilo upitnik (160 na srpskom i 160 na mađarskom jeziku), a uzorkom je bilo obuhvaćeno 57,5 odsto ispitanika muškog pola i 42,5 odsto ženskog pola.

Publikacija je izrađena u onlajn formatu na srpskom i na mađarskom jeziku i dostupna je na sajtu Centra lokalne demokratije Subotica, a nastala je u sklopu projekta „Između redova: Mala škola medijske pismenosti“ koji smo sproveli u partnerstvu sa portalom Magločistač, uz podršku Švedske u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj“.

Autor fotografije: Julijana Patarčić, Centar lokalne demokratije Subotica