Mingl kutak

Za koga je vanredno školovanje

Za koga je vanredno školovanje

Po završetku osnovne škole koja je deo obaveznog obrazovanja, vreme je za upis u srednju školu. Srednjoškolsko obrazovanje nije obavezno, ali je više nego poželjno i potrebno. Učenici upisuju srednje škole kako bi stekli potrebno znanje i veštine za bavljenje određenim delatnostima, odnosno upis na željene fakultete.

Srednje škole grubo delimo na stručne i gimnazije, a obe grupe nude širok izbor obrazovnih profila.

Vanredno školovanje

Pored redovnog školovanja, koje podrazumeva svakodnevni odlazak u školu sa opravdanim izostancima, svaka škola u skladu sa potrebama učenika ima opciju vanrednog školovanja. Ova vrsta edukacije je danas dostupna svima, što u prošlosti nije bio slučaj. U Srbiji, školu na ovaj način pohađa više od 10.000 učenika godišnje.

Vanredno školovanje podrazumeva učenje kod kuće, dok se na konsultacije i polaganje ispita dolazi lično.

Da bi učenik polaznik pohađao vanrednu nastavu, neophodno je da ispunjava dva uslova: da ima završenu osnovnu školu i da ima navršenih 17 ili više godina života.

Pravo na vanredna školovanja ostvaruju učenici koji imaju zdravstvene probleme, kao i talentovani sportisti. Oni zbog fizičke onemogućenosti redovnog praćenja nastave od Ministarstva prosvete dobijaju odobrenje za vanredno školovanje. U tom slučaju vanredno školovanje je besplatno.

Svi koji u srednju školu kreću sa 17 i više godina, po zakonu i ne mogu biti redovni učenici. Takvi polaznici plaćaju upis i polaganja ispita. To su uglavnom ljudi koji žele da se prekvalifikuju ili dokvalifikuju za bavljenje određenim poslom. Solidan je broj i polaznika koji su napustili školu nakon osnovne, a sada zarad posla ili ličnih ambicija žele da steknu srednjoškolsko obrazovanje.

Vanredna nastava je odlično organizovana u većini škola u Srbiji. Učenici imaju pravo na konsultacije sa profesorima, trećinu časova od punog fonda. Predmeti se polažu usmeno, pismeno i praktično, zavisno od prirode samog predmeta. Školama se obično dozvoljava da upišu pet do deset učenika po jednom obrazovnom profilu.

Prekvalifikacija

Prekvalifikacija je namenjena polaznicima koji imaju 17 ili više godina i već su završili školu koja je istog stepena kao škola u koju polaze. Treći stepen se u ovom slučaju prekvalifikuje na treći stepen obrazovanja, a četvrti stepen na četvrti.

Dokumenti koji su potrebni za upis na prekvalifikaciju su sledeći:

  1. Overena fotokopija diplome
  2. Overene fotokopije svedočanstava za svaki razred koji je polaznik završio
  3. Overena fotokopija lične karte
  4. Izvod iz matične knjige rođenih –  original ili overena fotokopija
  5. Dokaz o državljanstvu – overena fotokopija (ne starija od 6 meseci!)

*Bitno – za određene obrazovne profile koji su usko povezani sa drumskim vozilima, potrebno je pripremiti i overenu fotokopiju vozačke dozvole!

**Bitno – uz overene fotokopije koje škola zadržava, potrebno je doneti na uvid i originalna dokumenta!

Dokvalifikacija

Dokvalifikacija je namenjena polaznicima koji imaju 17 ili više godina života, stekli su treći stepen obrazovanja, a žele da se usavrše i steknu i četvrti stepen.

Dokumenti koji su potrebni za upis na dokvalifikaciju su sledeći:

  1. Overena fotokopija diplome
  2. Overene fotokopije svedočanstava za svaki razred koji je polaznik završio
  3. Overena fotokopija lične karte
  4. Izvod iz matične knjige rođenih – overena fotokopija
  5. Dokaz o državljanstvu – overena fotokopija (ne starija od 6 meseci!)

*Bitno – za određene obrazovne profile koji su usko povezani sa drumskim vozilima, potrebno je pripremiti i overenu fotokopiju vozačke dozvole!

**Bitno – uz overene fotokopije koje škola zadržava, potrebno je doneti na uvid i originalna dokumenta!

Kako funkcioniše vanredno srednjoškolsko obrazovanje?

Nakon što se učenik prijavi i priloži svu potrebnu dokumentaciju, Nastavničko veće škole u koju se upisuje ima zadatak da proveri i analizira validnost i sadržaj dokumenata. Oni konkretno proveravaju da li se ispiti koje je učenik položio u prethodnim etapama školovanja podudaraju sa ispitima koji su nastavnim planom i programom predviđeni za obrazovni profil koji želi da upiše. Podudarnost mora biti minimum 70% kako bi upis bio moguć. Potom se utvrđuje koje ispite je još neophodno položiti, kako bi učenik mogao dobiti diplomu za određenu struku. Polaže se takozvana „razlika predmeta“ tj. diferencijalni ispiti.

Prilikom upisa, svaki polaznik dobija precizne informacije vezane za konsultacije sa profesorima, ispitne rokove, prijavu ispita, cene, mogućnosti plaćanja.

U pojedinim obrazovnim profilima se pored usmenih i pismenih ispita od kandidata očekuje i odlazak na praktičnu nastavu. Praktična nastava tj. praksa izuzetno je važan deo obrazovanja, jer kandidatima nudi mogućnost da stečeno teorijsko znanje primene u realnim okolnostima. Da je iskustvo koje se stiče praktičnom nastavom je nezamenjivo, najbolje dočarava ova priča jednog mladog čoveka koji se u važnost prakse uverio na ličnom primeru.

Trajanje prakse je određeno nastavnim planom i programom. Po završetku je neophodno dostaviti školi važeće uverenje o obavljenoj praksi, kako bi kandidat mogao dobiti diplomu.

Prednosti vanrednog školovanja

Da li je vanredno školovanje pravi izbor za svakog potencijalnog polaznika potrebno je utvrditi detaljnim predstavljanjem plana, programa, obaveza i benefita koje ovaj oblik obrazovanja nudi.

Da li je vanredno školovanje ima svoje prednosti? Apsolutno da. Ukoliko se polaznik odluči na ovaj vid školovanja, ima slobodu da kreira svoje obaveze shodno ličnim potrebama i obavezama. Polaznik bira broj ispita koje želi da polaže, kao i tempo kojim će ih polagati. Ukoliko je potrebna praktična nastava, polaznik može odabrati mesto gde će je pohađati. U svakom momentu je moguće zakazati online ili lične konsultacije sa profesorima nastavnih jedinica.

Ukoliko je pojedinac zaposlen, ima porodicu ili bilo koje druge obaveze koje mu ne dopuštaju svakodnevne odlaske u školu, vanredno školovanje je pravi izbor.

U današnjem, savremenom društvu, obrazovanje je dostupno svima, a fleksibilnost u njegovom sprovođenju je samo jedna od pogodnosti. Upravo tu fleksibilnost, kao što je učenje bez redovnog praćenja nastave, treba iskoristiti u svrhu unapređivanja sebe. Učenjem pojedinci stiču nova znanja, veštine i sposobnost njihove primene u praksi, koja pomažu lakšem zaposlenju i položaju čoveka u društvenoj zajednici.

Autorka: Bojana Vojnović

Fotografija preuzeta odavde.

Najnovije