foto: Canva
U poslednje vreme čini se da je muzika iz bivše Jugoslavije dobila novu, iznenađujuće veliku priliku da se vrati u centar pažnje. Sve više mladih obogaćuje svoj muzički ukus pesmama koje su obeležile mladost njihovih roditelja, komšija, rođaka i profesora. Od Zdravka Čolića i Ekatarine Velike, preko Parnog Valjka i Bijelog dugmeta, pa sve do manje komercijalnih bendova poput U Škripcu ili Idola, mladi pronalaze sebe u nostalgiji vremena u kojem nikada nisu živeli, ali sa kojim se intuitivno povezuju. Jedan od glavnih „krivaca” za ovo vraćanje u prošlost nesumnjivo je TikTok — platforma koja je postala kulturni centar današnje generacije. Na njoj se deli sve: autfiti inspirisani osamdesetim, vinil kolekcije, kratki isečci iz kultnih filmova, plesovi uz stare hitove, kao i viralni trenuci u kojima je neka pesma iz 1983. odjednom najpopularnija stvar na For you feedu. Tiktok je tako postao vremeplov koji spaja dve generacije koje se u stvarnosti često ne razumeju — mladi koji tragaju za autentičnim zvukom i stariji koji se sa setom vraćaju u prošlost. I dok se sve to dešava, postavlja se jedno važno pitanje: da li je ex-Yu muzika među mladima samo kratkotrajni trend koji će nestati čim se promeni algoritam? Ili se radi o nečemu dubljem — nostalgiji bez sećanja, estetici koja je ponovo u modi ili jednostavno zvuku koji ne možeš da izbrišeš iz glave? Šta god da stoji iza toga, jedno je sigurno: ex-Yu muzika se vratila na velika vrata i sluša se glasno, sa istim žarom kao nekada.
Trend koji se ubrzano širi
Iako će starijima možda biti teško da poveruju u to, ex-Yu muzika danas ima ozbiljnu popularnost među mladima. Na osnovu anonimne onlajn ankete sprovedene među 74 ispitanika starosti od 15 do 25 godina, čak 45,5% mladih navelo je da stare hitove sluša svaki ili skoro svaki dan. Ovaj podatak jasno pokazuje da se ne radi o marginalnom ukusu jedne male, alternativne grupe, već o trendu koji je duboko ušao u svakodnevnicu mladih. Druga grupa ispitanika, njih 22,5%, izjavila je da ovu muziku sluša jednom mesečno ili ređe. Ovaj procenat podupire ideju da ex-Yu zvuk nije dominantna komercijalna muzika današnjice, ali je i dalje čvrsto prisutna. Ne dominira top listama, ali zato dominira privatnim trenucima — šetnjama, učenjem, porodičnim ručkovima, žurkama, vožnjama autobusom ili najobičnijim trenutkom kada ti treba „nešto što ima dušu”. Mladi kao glavne razloge za slušanje ove muzike navode emociju, tekstove koji imaju težinu, ali i atmosferu koju pesme stvaraju. Zanimljivo je i to da mnogi kažu da je njihov ulazak u svet ex-Yu muzike bio kombinacija trenda i iskrenog ukusa: neki su otkrili pesme kroz TikTok, drugi preko roditelja, a treći tek kada su videli da se pesme iz osamdesetih i devedesetih vraćaju u modu. U digitalnoj eri u kojoj su svi žanrovi udaljeni samo jedan klik, sasvim je logično da mladi preskaču iz komercijalnog popa u new wave ili jugoslovenski rok — sve u roku od nekoliko sekundi.
TikTok kao vremeplov
Moć TikToka da u potpunosti promeni status neke pesme poznata je svima koji makar povremeno skroluju aplikacijom. For you stranica funkcioniše kao savršeno prilagođen muzički radio: ako danas poslušaš nostalgiju, sutra će ti aplikacija ponuditi još nostalgije. Tako nastaju viralni trenuci u kojima se pesma stara četrdeset godina pojavi na milionima ekrana u samo nekoliko dana. Ex-Yu pesme koje su se najviše proširile TikTokom uglavnom pripadaju pop i rok žanru — melodijama koje su lake za pamćenje, a prepoznatljive već od prvog takta. Pesme poput „Kao mačka“ grupe Fit, „Ljubi se istok i zapad“ Plavog orkestra, ili „220 u voltima“ Bajage ponovo su postale hitovi među tinejdžerima koji nisu ni postojali kada su ove pesme objavljene. Pored njih, tu su i baladni klasici EKV-a, kultne pesme Parnog Valjka, kao i energični hitovi Dina Dvornika koji su se savršeno uklopili u današnji estetski okvir retro TikTok videa. Mladi često prave videe sa starim VHS filterima, vintage bojama i modom inspirisanom dugmadima, kožnim jaknama i stilom osamdesetih, pa je muzika idealan deo te estetike. Šta odlučuje koja će pesma postati viralna? Dobar tekst, melodija koja te uvuče i naravno — doza nostalgije koja inspiriše i one koji je ne pamte.
Kako se gradi muzički ukus: sve kreće od kuće
Starijoj populaciji je često posebno drago kada čuju da se mladi vraćaju hitovima njihovog vremena. Zato ne iznenađuje što su upravo roditelji i porodica najčešći prvi kontakt mladih sa ovom muzikom. Mnogi su još kao deca slušali Bajagine ili Čolićeve balade, možda i Brenine hitove, dok se putovalo na more. U anketi koju smo sproveli, više od 67% mladih je navelo da su prvi put čuli ex-Yu muziku upravo zahvaljujući roditeljima. To jasno pokazuje koliko se muzički ukus formira još u najranijim godinama. Kasnije se u taj proces uključuju i drugi faktori — prijatelji, društvo iz škole ili fakulteta, žurke, proslave i, naravno, društvene mreže. I dok se generacijski ukusi razlikuju, izgleda da se kod ex-Yu muzike formira jedna zajednička tačka: mladi je ne usvajaju samo kao „muziku starijih”, već kao deo sopstvene identitetske potrage. Tu je i pojava jugonostalgije u 21. veku, koja daleko prevazilazi samo muziku. Ona se širi kroz filmove, estetiku, modu, umetnost i jedan specifičan osećaj zajedništva koji mnogi danas romantizuju. Da li je ta romantizacija opravdana ili ne — predmet je žestokih rasprava — ali činjenica je da privlači pažnju i utiče na formiranje muzičkog ukusa generacija rođenih dve decenije nakon raspada Jugoslavije.
Ko vlada plejlistama mladih?
Izvođači koje mladi danas najviše slušaju uglavnom su oni koji su bili ogromni hitovi u svoje vreme. Plavi orkestar, Bajaga i Instruktori, Bijelo dugme, Crvena Jabuka i Zdravko Čolić i dalje neprikosnoveno dominiraju. Pored njih, mladi slušaju i Haustor, Azru, Kerber i Indexe, što pokazuje da i alternativniji, urbaniji zvuci imaju svoje posebno mesto. Najpopularniji žanr je i dalje — rok. I dok je nekada rok bio glavna struja, danas je on, paradoksalno, postao alternativan. Mladima pruža osećaj autentičnosti i otklon od hiperkomercijalne muzike koja dominira platformama. Pop hitovi Zane i Čolića ostaju vanvremenski klasici, dok starogradska i narodna muzika znatno ređe nalaze put do plejlisti mladih.
Da li je ovo samo prolazna faza?
Na kraju dana ostaje ključno pitanje: da li će ex-Yu muzika među mladima biti samo jedna prolazna estetska epizoda, trend koji traje dok traje i jedan TikTok algoritam? Ili će potvrditi status klasika koji nadživi i Spotify, i Deezer, i sve buduće muzičke platforme? Sve govori u prilog tome da je ovo više od trenda. Ova muzika nudi emotivnu direktnost, prepoznatljiv zvuk i osećaj zajedništva koji modernoj sceni često nedostaju. Mladi možda nisu živeli u Jugoslaviji, ali očigledno pronalaze deo sebe u njenim pesmama. Bilo da je to nostalgija bez sećanja, TikTok estetika ili iskreno uživanje, jedno je sigurno — ex-Yu zvuk se ne vraća slučajno. A ako je nešto već preživelo tri decenije, nekoliko generacija i ceo kulturni preokret, velike su šanse da neće utihnuti ni uskoro. Autorka teksta: Ines Arsenijević