Mingl kutak

Cena novinarskog izveštavanja – uvrede, pesnice i biber sprej

Cena novinarskog izveštavanja – uvrede, pesnice i biber sprej

foto: Canva

Izveštavanje za vreme izbornog dana u Srbiji sve više izgleda kao izveštavanje iz ratne zone. Novinari moraju biti obazrivi da ne dobiju pesnice u lice, biber sprej u oči, da im ne otmu i lome opremu. Iako nose vidljiva novinarska obeležja i legitimacija, to nije mnogo od koristi kada se ispred njih nalazi grupa maskiranih muškaraca koji su sve češća pojava.

Na dan lokalnih izbora, u opštinama gde su se oni održavali došlo je do 7 fizičkih napada na novinare kako piše Cenzolovka.

Jedan od napadnutih je i novinar ZOOMER-a Darko Gligorijević. Izveštavajući sa lokalnih izbora u Bajinoj Bašti, dobio je informaciju da se kod jednog ugostiteljskoj objekta nalazi grupa muškaraca u crnom i da navodno čuvaju kol centar Srpske napredne stranke.

„Nekoliko novinara i novinarki i ja smo otišli da to proverimo. Kad smo stigli, jedan dečko pretpostavljam meštanin, stajao je tu da snima te momke u crnom. Njemu je jedan od muškaraca prišao i oteo mu telefon. Približio sam se da vidim šta se dešava i gde muškarac ide sa telefonom, odnosno da li ulazi u taj ugostiteljski objekat gde je navodni kol centar“.

Darko nije ni počeo da snima kada mu je prišao jedan maskirani muškarac i krenuo da mu otima telefon.

„Nisam mu ga dao. On me je saterao na ulicu i počeo da me udara pesnicama i otvorenom šakom u predelu glave. To je trajalo nekoliko minuta. Zadao mi je više desetina udaraca. Za kraj sam dobio biber sprej u lice. Mislim da mi je sasuo celu bočicu u facu“ , kaže Darko.

On misli da je okidač za napad to što je novinar i to što je želeo da zabeležim ono što su momci pokušavali da sakriju. 

„Osećao sam se uplašeno, nesigurno i svakako nebezbedno. Prosto nije prijatno kad ti se sve to dešava. Naročito što imam 22 godine i tek sam na početku karijere, a dešavaju mi se ove stvari. Nije mi svejedno“, ističe Gligorijević.

Novinar ZOOMER-a kaže da ovo svakako mentalne posledice. Neki od njegovih kolega koji nisu mogli da se nos sa napadima, pretnjama i pritiscima su odličili da da napuste novinarsku profesiju. 

Prema pdacima iz „Analize mentalnog zdravlja novinara“ skoro 40% novinara doživljava mentalne smetnje ili ima dijagnostikovan mentalni poremećaj. Kada govorimo o konkretnim dijagnozama,  među medijskim radnicima najčešća je anksioznost, čak 72% a posle nje sledi depresija sa oko 40%. Napade panike prijavljuje oko 30% ispitanih.

„Prosto samo čekam kad će doći trenutak kada ću procesuirati sve što se desilo i raspasti se na jedan dan, a onda se i sastaviti u istom danu, pa hajmo ponovo sve“ , govori Darko za Mingl.

Gligorijević kaže i da oko četiri/pet sati nije mogao da izveštava zato što je morao da ide  u policiju da da iskaz, čekao da se izjasni dežurni javni tužilac u Užicu, a potom je morao na lekarski pregled.

„Policija u Bajinoj Bašti je skroz korektno postupala. Ono što su oni mogli da urade su i uradili. Danas sam imao saslušanje kod tužioca u Užicu. Ono što sam mogao da vidim jeste da je njegovo postupanje skroz korektno. Relativna zastarelost nastupa posle tri a apsolutna zastarelost posle šest godina, što znači da imaju šest godina da pronađu počinioca. Tužilaštvo izdaje dalje nalog policiji da se uradi identifikacija počinioca na osnovu slika, snimaka koje sam dostavio. Da li će se odlučiti da pronađu počinioca ili će to prosto ostati na tome da je to NN osoba koju nisu mogli da identifikuju“, zaključuje Darko.

Darko je rekao da će se pridružiti krivičnom gonjenju napadača i tražiti naknadu troškova nematerijalne štete. 

Advokat NUNS-a i posmatrač učešća novinara na lokalnim izborima Rade Đurić smatra da veliki broj napada na novinare govori o nameri da se novinari zastraše i nateraju da ustuknu od izveštavanja o ključnim događajima u toku izbornog dana, posebno zbog toga sto je većina tih stvari bila neregularna. 

„Ova lica novinare napadaju gotovo istog trenutka kada su uočili da su snimani ili fotografisani. Jasno je da se radi o organizovanim napadima od strane veoma dobro organizovanih grupa maskiranih lica, čiji je cilj bio skretanje pažnje i prikrivanje nepravilnosti koje su rađene. Ova lica kao da su dobila direktne naloge da napadaju i zastrašuju“ , kaže Đurić.

On kaže da ovo govori i o neodgovornosti države i kulturi nasilja u kojoj živimo, gde nasilni narativ, poruke i nalozi nude otvoren put da se novinari i mediji napadaju i da im se preti. 

„Predstavnici vlasti pokazuju da su spremni da preduzmu nasilje da bi sprečili da novinari izveste javnost o svim relevantnim događajima za građane“. 

Pravnik NUNS-a govori i da se vidi se da postoje policajci koji su nezadovoljni tretmanom i položajem, te da su očigledno prinuđeni da rade u ovakvim uslovima pri čemu je jasno da je dobar deo njih veoma zaštitnički nastrojen prema licima koja nose maske.

“Na primer, prekidali su intervencije kada dođe do prestanka direktnog sukoba i nisu pokušavali da preduzmu dalje mere prema licima koja su napadala novinare, kontrolore i posmatrače u izbornom danu. U konkretnim slučajevima bilo je puno propusta oko preventivnih mera ili je rađeno namerno loše. Mi odavno govorimo da najveći problem nisu oni koji prete i napadaju, već je novinare strah od odsustva reakcije policije koja treba da vas zaštiti i tužilaca koji treba da procesuiraju napadače“ 

Udruženje novinara Srbije (UNS) u prva tri meseca ove godine je zabeležilo 67 slučajeva ugrožavanja novinara.

Đurić kaže da najbolja zaštita jeste javnost, solidarnost među samim novinarima i podrška najpre novinarskih udruženja i ona koja je nastala u poslednjih godinu i po dana studentskih i građanskih protesta. 

Naš sagovornik kaže da zbog stanja stvarne nekažnjivosti i neodgovornosti napadača i kriminalaca, ne veruje da je moguće da se svi postupci reše kako očekujemo, ali je važno da tužioci i policija pokažu da su spremni da nezavisno i odgovorno vode same istrage.

„Sam rad i dobra reakcija javnih tužilaca veoma lako može biti poništena propustima od strane policije, koja iako predstavlja pomoćni mehanizam i dostavlja informacije i prikuplja dokaze na dobijene naloge, ipak može da kontroliše postupak i selektivno odluči šta da preduzmu ili propuste od tih radnji“ , objašnjava Đurić.

Održan je i protest podrške napadnutim novinarima ispred Predsedništva u organizaciji brojnih medijskih udruženja. 

Autor: Luka Mitrović

 

Najnovije