foto: AI
Svakog leta mnogi mladi odlučuju da leto iskoriste za sticanje prvog radnog iskustva, dodatnu zaradu ili razvoj novih veština. Međutim, prvi posao sa sobom nosi i razna pitanja: da li je potreban ugovor, preko koga je moguće raditi, koliko traje radno vreme, kolika je zarada i da li mogu da radim ako nemam 18 godina. Upravo zato je važno da mladi budu upoznati sa osnovnim pravilima koja uređuju radno angažovanje i da znaju kako da prepoznaju zakonit i bezbedan oblik rada. Zakon o radu propisuje uslove pod kojima se mladi mogu angažovati, vrste ugovora na osnovu kojih mogu biti angažovani, kao i osnovna prava zaposlenih, uključujući pravo na zaradu, odmor i bezbedne uslove rada. Poznavanje ovih pravila prvi je korak ka sigurnijem ulasku na tržište rada.
Ko može da radi tokom leta?
U Srbiji pravo na rad nije rezervisano samo za punoletne osobe, već mogu da rade svi stariji od 15 godina. Mladi koji imaju 18 ili više godina, mogu da budu angažovani na različite načine, preko omladinskih zadruga, na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima (poznat i kao PP ugovor) ili zaključivanjem ugovora o radu. Vrsta angažovanja zavisi od prirode posla i dogovora sa poslodavcem, ali je važno da svaki rad bude formalno regulisan ugovorom. Srednjoškolci često koriste letnji raspust kako bi stekli prvo radno iskustvo i zaradili dodatni džeparac. Poslovi poput rada u ugostiteljstvu, trgovini, promocijama ili administraciji su najčešći. Za maloletne osobe zakon propisuje posebna pravila koja služe da zaštite njihovo zdravlje, bezbednost i obrazovanje. Prema Zakonu o radu, radni odnos može da zasnuje lice koje ima najmanje 15 godina. Za lica mlađa od 18 godina neophodno je da budu ispunjeni dodatni uslovi:
- pisana saglasnost roditelja, usvojioca ili staratelja;
- nalaz nadležnog zdravstvenog organa kojim se potvrđuje da je maloletnik sposoban za obavljanje konkretnih poslova i da oni nisu štetni po njegovo zdravlje;
- posao ne sme da ugrožava zdravlje, moral ili obrazovanje maloletnika niti da spada u poslove koji su zakonom zabranjeni za ovu kategoriju zaposlenih.
Pored toga oni ne mogu da rade prekovremeno, noću, osim u izuzetnim slučajevima propisanim zakonom. U čemu je onda razlika? Kada si pronašao posao, postoji mnogo načina na koje neko može da te angažuje. U praksi, poslodavci koriste različite ugovore, koji sa sobom nose i različita prava i obaveze. Zato je važno da se pre početka rada informišu šta iz tog ugovora proizlazi, drugim rečima uvek čitaj šta potpisuješ! Za većinu mladih rad preko omladinske zadruge je prvi susret sa tržištem rada. One posreduju između poslodavca i mladih koji žele privremeni posao, a najčešće se angažuju za:
- rad u maloprodaji i supermarketima;
- ugostiteljstvo (konobari, pomoćni radnici, šankeri);
- promocije proizvoda i događaja;
- administrativne poslove;
- pozivne centre;
- sezonske poslove u turizmu;
- prakse u organizacijama civilnog sektora/firmama.
Primera radi, uzećemo studenta koji tokom jula i avgusta radi četiri dana nedeljno kao promoter u tržnom centru. Posao je pronašao preko studentske zadruge, a satnica i broj radnih sati unapred su definisani ugovorom. Prednost ovakvog angažovanja je fleksibilnost, mladi često sami biraju smene kada će raditi. Mana je međutim to što se ne zasniva se radni odnos, nema prava na godišnji odmor, otpremninu niti drugih prava koja imaju zaposleni po ugovoru o radu. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima - čuveni PP Kada poslodavcu treba radnik na kraći period ili za posao koji nije stalan, može zaključiti ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Ovakav ugovor može trajati najviše 120 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini kod istog poslodavca. To se često dešava tokom letnje turističke sezone, organizacije festivala i drugih manifestacija, kao i u periodima kada je potrebna kratkotrajna ispomoć u trgovini, administraciji ili proizvodnji. Uzmimo za primer hotel na Zlatiboru koji tokom leta angažuje 10 studenata na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, jer povećan broj gostiju traje samo nekoliko meseci, on će angažovati studente koristeći ugovor o privremenim i povremenim poslovima Važno je znati da po ovom osnovu nisi u radnom odnosu, pa nemaš sva prava koja imaju zaposleni na osnovu ugovora o radu. Kada dolazi do zloupotrebe PP ugovora? Ugovor o privremenim i povremenim poslovima namenjen je poslovima koji su, kako mu i naziv kaže, privremenog ili povremenog karaktera i može trajati najduže 120 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini kod istog poslodavca. Ne bi trebalo da se koristi za poslove za kojima postoji stalna potreba ili za radna mesta koja su deo redovne delatnosti poslodavca. U praksi se, međutim, dešava da poslodavci ovaj oblik angažovanja koriste kako bi izbegli zaključivanje ugovora o radu i obaveze koje iz njega proizlaze. Na primer, radnik mesecima ili čak godinama obavlja iste poslove, radi u redovnim smenama zajedno sa zaposlenima i ima iste radne obaveze, ali umesto ugovora o radu neprekidno potpisuje nove ugovore o privremenim i povremenim poslovima. Upravo ovakve situacije bile su predmet odlučivanja Vrhovnog suda. U više presuda, sud je zaključio da je poslodavac zloupotrebio institut ugovora kada je radnik bio angažovan na poslovima koji su trajni, odnosno kada je postojala stalna potreba za tim radnim mestom. Za mlade koji prvi put ulaze na tržište rada to znači da bi trebalo da obrate pažnju na sledeće: Ako poslodavac od njih očekuje da svakodnevno rade puno radno vreme tokom dužeg perioda, obavljaju iste poslove kao zaposleni sa ugovorom o radu, a pritom im iznova nudi samo PP ugovor, takav način angažovanja nije u skladu sa zakonom. Ukoliko poslodavac ima potrebu da zaposli radnika na nekoliko meseci, može zaključiti ugovor o radu na određeno vreme. Za razliku od prethodnih oblika angažovanja, ovde se zasniva radni odnos, što znači da zaposleni ostvaruje sva prava koja garantuje Zakon o radu.
Stručna praksa, plaćena ili neplaćena?
Praksa je namenjena sticanju praktičnih znanja i iskustva, a najčešće je organizuju kompanije, ustanove i organizacije za učenike i studente. Plaćena praksa podrazumeva da praktikant za svoj rad dobija novčanu naknadu, dok se kod neplaćene prakse naglasak stavlja na učenje i mentorstvo. Važno je da praksa ne predstavlja prikriveni radni odnos, odnosno da praktikanti ne obavljaju redovne poslove zaposlenih bez odgovarajućih prava i zaštite.
I najvažnije od svega, pre bilo kakvog potpisivanja, pažljivo pročitajte ugovor! Bez obzira na to da li je reč o radu preko omladinske zadruge, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, ugovoru o radu ili stručnoj praksi, svaki angažman treba da bude formalizovan i morate biti upoznati sa onim šta potpisujete.
Zašto „rad na crno“ nije dobra ideja?
Ponekad će ti poslodavac ponuditi da počneš odmah da radiš, uz obrazloženje da će „papire srediti kasnije“ ili da će zaradu isplatiti „na ruke“. Iako takva ponuda može delovati primamljivo, posebno kada ti je posao hitno potreban, angažman bez ugovora nosi brojne rizike. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je tokom 2025. godine bilo oko 328.500 neformalno zaposlenih, odnosno osoba koje rade bez odgovarajućeg ugovora ili u neregistrovanim subjektima. Iako ne postoje posebni podaci za mlade koji rade tokom leta, upravo su osobe koje prvi put ulaze na tržište rada često izložene većem riziku od neformalnog angažovanja. Ukoliko dođe do spora sa poslodavcem, mnogo je teže dokazati da je posao uopšte obavljan ukoliko ne postoji ugovor. To znači da radnik može ostati bez dogovorene zarade, a da pritom nema pravnu zaštitu. Rad bez ugovora može značiti da nećete ostvariti pravo na zaradu, doprinose, dokaz o radnom iskustvu niti odgovarajuću zaštitu u slučaju povrede na radu.
Zarada, radno vreme i zaštita na radu
Jedno od najčešćih pitanja mladih koji traže letnji posao jeste koliko mogu da zarade. Visina zarade zavisi od vrste posla, broja radnih sati i načina angažovanja. Bez obzira na visinu zarade, važno je da način obračuna i isplate bude jasno definisan ugovorom. Kada je reč o zaposlenima koji rade na osnovu ugovora o radu, njihova zarada ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa Zakonom o radu. Kod drugih oblika angažovanja naknada se ugovara između poslodavca i angažovanog lica, ali i u tim slučajevima uslovi rada moraju biti jasno definisani. Zakon o radu propisuje da puno radno vreme iznosi do 40 časova nedeljno, dok zaposleni imaju pravo na dnevni i nedeljni odmor, kao i na pauzu tokom radnog dana. Pre nego što prihvatite letnji posao, raspitajte se ne samo o visini zarade, već i o radnom vremenu, načinu isplate, uslovima rada i svojim pravima. Nekoliko saveta pre nego što prihvatite letnji posao Letnji posao može biti odlična prilika da steknete prvo radno iskustvo, razvijete nove veštine i zaradite dodatni novac. Međutim, jednako je važno da pre početka rada budete sigurni da razumete uslove pod kojima ćete raditi. Pre nego što prihvatite posao:
- Tražite ugovor ili drugi odgovarajući osnov angažovanja i pažljivo pročitajte sve njegove odredbe pre nego što ga potpišete
- Dogovorite unapred visinu zarade, način obračuna i rok isplate
- Informišite se o radnom vremenu, pauzama i slobodnim danima, posebno ako prvi put radite.
- Ne pristajte na rad „na crno“ jer bez formalnog angažovanja vaša prava nisu zaštićena.
- Ako ste mlađi od 18 godina upoznajte se sa posebnim pravilima koja štite maloletne radnike
Prvi posao često predstavlja prvi korak u profesionalnoj karijeri. Zato je važno da, pored sticanja iskustva i zarade, naučite i kako da prepoznate zakonit, bezbedan i odgovoran način rada.
Autorka: Sofija Orlić