Mingl kutak arhiva

Čujte Srbi! Čuvajte se sebe!

Čujte Srbi! Čuvajte se sebe!


Istok Zapadu i Zapad Istoku, potekao od slovenskih plemena, putovao kroz vreme, slavljen i mučen, u vreme današnje opterećen nemaštinom, krizom nacionalnog i kulturnog identiteta, bez sopstvenog mesta pod nebom, sve je to narod srpski. Čuven po vrlinama koje preuveličava, ali i po manama koje zaboravlja u zapećku. Realnima oči otvara švajcarski prijatelj, dr Arčibald Rajs.

Knjižica nastala 1928. godine, a objavljena kasnije kao posmrtno zaveštanje srpskom narodu, daje realnu sliku Srba kakva je i danas, skoro vek kasnije. Vrline poput hrabrosti, rodoljublja, religioznosti, gostoljubivosti i ponosa, one su koje su nas kolektivno krasile i koje su prisutne i danas, ali ni mane nam ne fale. Rajs je uočio najpre onu koja nas decenijama uništava, a to je nerad. Ipak, on nalazi i delimično opravdanje za nju u navici iz doba robovanja pod Osmanlijama. Nažalost, za nezahvalnost zaslužnima, ogromnu korupciju, površnost i ljubomoru nema opravdanja. Sve to je detaljno opisao i razradio dr Rajs. Najveću krivicu on svaljuje na takozvanu inteligenciju koja nije ništa drugo do skup političara željnih vlasti sa što manje rada i zalaganja. Njima posvećuje posebno poglavlje jer, kako sam kaže, oni nose drugačije karakteristike od ostatka naroda. Na interesantan i potpuno istinit način, o tom poglavlju se govori o grabljenju za vlast, zapošljavanju preko stranačkih veza, oholosti političara, organizaciji države, korupciji, propasti parlamentarizma i nekim temama aktuelnim za doba posle Prvog svetskog rata čija se naravoučenija mogu primeniti i danas. Pominje se i zloupotreba izbora, stranačke svađe, zabušavanja u parlamentu. Poznato? U žiži Rajsovog interesovanja je i srpska omladina koja je još tada poprimala negativne uticaje od inteligencije i iz inostranstva gde se školovala. O omladini kaže da se priklanja uticajima sa Zapada, da je nekad bila rodoljubiva za pohvalu, ali da je postala zaluđena bogatstvom bez truda. Protiv je upornog školovanja žena jer smatra da su one nežnije i da treba da nastave da igraju ulogu domaćice koju su vekovima igrale. Univerzitetsko obrazovanje u Srbiji koje je 1928. u povoju smatra lošim i pogubnim po narod. Narod sa takvim mogućnostima po njemu ne treba da se bavi reprodukovanjem činjenica već razmišljanjem, kojim se uostalom najbolje stiče pravo znanje.

Uprkos svemu, ja verujem u budućnost vašeg naroda. Duh Kosova, Karađorđa, Kumanova i Kajmakčalana ponovo će se probuditi. Mora se, međutim, brzo probuditi, jer bez njega ćete možda ponovo doživeti vreme robovanja koje ni u čemu neće zaostajati za onim pretrpljenim koje su vaši stari pobedili žrtvovanjem i junaštvom. Sudbina vam je u vlastitim rukama: blistava budućnost ili ponovo ropstvo!

 

Autorka: Ana Zdravković
Fotografiju smo našli ovde.

Najnovije