Mingl kutak arhiva

Interkulturni dijalog u Srbiji: Identitet

Interkulturni dijalog u Srbiji: Identitet

Pročitaj i prokomentariši eseje polaznika seminara "Interkulturni dijalog u Srbiji – most ka inkluzivnim i tolerantnim zajednicama". Seminare je organizovao Centar za istraživanje religije Beogradske otvorene škole. 

_______________________________________________________

Identitet

 

Šta je to što osobi daje mogućnost da se razlikuje od svih ostalih, a u isto vreme pripada određenom skupu? Posebnost, jedinstvenost s jedne, i dobrovoljno odsustvo ličnih karakteristika zarad pripadanju zajednici, s druge strane.

Reč identitet označava istovetnost, ličnost, jedinku, izvornost, izjednačavanje. Dakle, reč koja u sebi sadrži dva suprotstavljena značenja-ono što ljude izdvaja i ono što ih spaja; po kojoj je ličnost celina za sebe, jedna, neponovljiva i nezavisna i po kojoj ljudi imaju identitet samo ukoliko su deo neke celine.

U biološkom smislu, ono što razlikuje sve ljude nije DNK, jer je genetski kod u jedonojajčanih blizanaca isti, već otisak prsta. To govori o tome da ljude posebnima čini njihovo iskustvo, njihov život koji je, baš kao i ličnost, neponovljiv. Pošto je čovek društveno biće i život van zajednice nije moguć, njegovu ličnost oblikuje i društvo spolja, istim intenzitetom kojim se on sam formira iznutra. Život jednog čoveka čine i životi svih ljudi s kojima je u direktnom i indirektnom kontaktu svakodnevno, odnosno njegovu ličnost oblikuju ličnosti ljudi kojima je okružen bilo neposredno, bilo putem medija ili istorijske i fantastične ličnosti.

Bez obzira na koeficijent inteligencije, starost, pol ili pripadnost određenoj teritoriji, svaka osoba je rođena s potrebom da se izdvoji iz mase svojim delovanjem i, isto tako, da je ta ista grupa ljudi prihvati. Homo sapiens (samosvesni čovek) je prvo i jedino biće koje ima svest o sebi i svom postojanju a da je to isto postojanje uslovljeno postojanjem drugih ljudi.

Čoveka jedinstvenim čini njegova pojavnost, odnosno njegove fizičke karakteristike i predispozicije, ali na prvom mestu njegova ličnost, tj. njegov intelekt, imaginacija i osećanja koji međusobno formiraju sistem koji prepoznajemo kao lični identitet. Isto tako, svaka društvena zajednica poseduje sopstveni identitet, bas kao i društvo (kultura, politika i ekonomija). Kao što jedan čovek utiče na drugog i utiče na zajednicu, tako i zajednica vrši uticaj na individuu.

I kroz istoriju, čovek je imao želju da nađe svoje mesto, da bude poseban i da ga društvo afirmiše. I ne samo njegovi savremenici, već i da ostavi svoj trag, u istoriji, za budućnost. Najbolji primer za to su naučnici i umetnici.

Lični identitet čini sve ono što smo biološki nasledili, ono što smo odrastanjem usvojili, ali pre svega, aktivacija same ličnosti. To je ono zbog čega nam poreklo i vaspitanje nisu ograničenje, već samo polazna tačka. Kuda ćemo ići i kojom ćemo se brzinom kretati zavisi samo od nas. 

 

Autor eseja je Srećko Zdravković

 

Najnovije