Mingl kutak arhiva

Cene (ili ono kad sve košta)

Cene (ili ono kad sve košta)


Cene su jedan od najvažnijih mehanizama u tržišnoj privredi. One su kao neki informacioni sistem koji govori svim učesnicima na tržištu kako da se ponašaju: proizvođačima šta i koliko da proizvode a potrošačima šta i koliko da kupuju. Na taj način cene vrše veoma složenu funkciju – određuju ko će da živi u stanu u centru grada a ko na periferiji, da li ćemo uz doručak piti sok od jabuke ili narandže, hoćemo li na posao ići autom ili javnim prevozom. Zapravo, cene nam ukazuju na to na koji način da se ponašamo da bismo maksimizirali naše ukupno blagostanje u svetlu oskudnosti resursa – činjenice da iako resursa ima njihova ukupna količina jeste ograničena dok su naše potrebe neograničene, te da uvek moramo da biramo najbolju alternativu od mogućih koje nam se pružaju, a koju ćemo izabrati zavisi od naših ličnih preferencija. Zbog tih važnih uloga koje igraju u privredi, bez cena se ne može zamisliti uspešni privredni sistem – nedostatak sistema cena koji se pojavljivao u privrednim sistemima sa planskom privredom kao što je npr. državni socijalizam rezultirao je velikom neefikasnošću jer nisu postojale jasne informacije šta i koliko proizvoditi i trošiti. U modernom svetu je česta pojava da država raznim regulacijama i subvencijama menja tržišne ishode sa raznim opravdanjima: da je cena neke robe toliko visoka da je malo ljudi može koristiti a da je neophodna ili izuzetno važna, ili da dodatnim visokim oporezivanjem nastoji da uradi suprotno.

Ovi državni programi su loši jer dovode do narušavanja informativne i alokativne funkcije cena što dovodi do niza ozbiljnih problema: plaćanje grejanja gde na visinu računa utiče površina stana a ne količina potrošene energije dovodi do toga da bogatije porodice (koje poseduju veće stanove plaćaju više) ali da zato nijedna porodica nema podsticaj da smanji potrošnju energije jer će im račun ostati isti pa zato dolazi do rasipanja energije. Ograničavanje cena u vidu postavljanja maksimalne dozvoljene cene dovodi do čestih nestašica jer neki proizvođači imaju veće troškove od regulisane cene a ne mogu po višoj ceni od te da prodaju svoj proizvod što ih tera da povuku sa tržišta, određivanje minimalne nadnice (najniže zakonski garantovane plate) dovodi do povećanja stope nezaposlenosti jer uvek postoji broj radnika (uglavnom sa najnižim kvalifikacijama) koji bi radili i za nižu cenu rada ali je nezakonito po njoj im ponuditi posao, a zbog njihove niske produktivnosti (mereno vrednošću dobara ili usluga koje su oni u mogućnosti da proizvedu) poslodavcima se ne isplati da im ponude veću platu.

Cenovni mehanizam je jedan od najvažnijih odlika tržišta koji pomoću širenja informacija dovodi do najoptimalnije alokacije resursa. Zbog toga je od velike važnosti da cenovni sistem bude slobodan da te svoje funkcije vrši nesmetano bez ograničavanja od strane regulatora jer će to dovesti do slanja pogrešnih signala što negativno utiče na privredu u celini smanjujući blagostanje pojedince koji u njoj učestvuju. Ukoliko je namera regulatora da se promeni neki tržišni rezultat, npr.  povećanje dohotka najsiromašnijih radnika, bolje rešenje od uvođenja minimalne nadnice je vođenje socijalne politike pomoći ostvarenom dohotku. 

 

Epizoda 1: Cene from Libek on Vimeo.

Autor je: Mihailo Gajić

Fotka je odavde.

Najnovije