Mingl kutak arhiva

Izložba posvećena Mihajlu Idvorskom Pupinu

Izložba posvećena Mihajlu Idvorskom Pupinu

Mihajlu Idvorskom Pupinu, velikom naučniku i pronalazaču posvećena je velika interaktivna izložba „Pupin - od fizičke ka duhovnoj realnosti”.

Izložba je otvorena 25. septembra 2015. godine u Istorijskom muzeju Srbije na Trgu Nikole Pašića 11. Zbog velikog interesovanja posetilaca izložba će po drugi put biti produžena, ovaj put do 1. decembra 2016. godine. Priznajem, kada sam čula utiske svih onih koji su posetili izložbu, poželela sam da je i sama posetim. Nisam mnogo znala o Pupinu. Znala sam da je važan, da ima veze sa telekomunikacijama, ali odakle je, kad se školovao i čime se bavio - to nisam znala. Činilo mi se kao da se u školama uvek više potencira priča o Nikoli Tesli i njegovim patentima i da je Mihajlo Pupin nekako uvek bio u senci Nikole Tesle. Kada sam počela da istražujem, imala sam i šta da vidim.

Mihajlo Pupin, rođen je 1854. godine u selu Idvor u Srbiji. Školovao se u Češkoj, Austriji, Americi i Britaniji. Još kao mladić, rano je otišao iz zemlje u potrazi za novim znanjima pa je tako sam sebi nadenuo nadimak Idvorski, kako bi ljudi uvek znali odakle dolazi i kog je porekla. Veliki rodoljub i patriota, Pupin je Srbiji doneo slavu i poštovanje. Za svoje delo „Od izbeglice do pronalazača”, dobio je Pulicerovu nagradu 1924. godine. Po završetku studija radio je kao nastavnik fizičke matematike u odeljenju za elektrotehniku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku, punih četrdeset godina. Da nije bilo ovog čoveka, verovatno ne bi bilo ovakvog komunikacionog sistema koji nam je danas poznat. Mihajlo Pupin dao je veliki doprinos u poljima višestruke telegrafije, bežične telegrafije i telefonije. Njegovo najvažnije otkriće jesu pupinovi kalemovi koji su omogućili pupinizaciju - proces korišćenja kalemova u telefonskim razgovorima na daljinu.

Ono što ćeš imati priliku da vidiš, nisu samo biografija i rukopisi Mihajla Pupina ispisani po zidovima, već i njegovu ličnu biblioteku, do sada nepoznate materijale iz arhive FBI, kao i arhivski materijal iz Arhiva Jugoslavije, ali i sačuvane školske dnevnike iz škola koje je pohađao. 

Ova izložba pravo je osveženje sa sve one koji su ljubitelji tehnologije i nesvakidašnjih interaktivnih izložbi, ali i iznenađenje za sve one koji su navikli na klasične postavke. Mnoge instalacije se koriste prvi put u muzejskoj izložbi što izložbu čini interaktivnom i zanimljivom za sve generacije. Čini se kao da je ceo muzej oživljen i da sam priča životnu priču Mihajla Putina, od početka do kraja.

Posetioci će imati priliku da vide ceo Pupinov život i delo, kako iz oblasti nauke tako i iz oblasti kulture. Ljubitelji klasične umetnosti imaće jedinstvenu priliku da vide portrete članova porodice Pupin koje su naslikala najveća imena srpskog slikarstva. Ova izložba je jedna od onih stvari koje želiš da ti bude preporučena, i koju ćeš uvek rado preporučiti drugome. Otkrićeš na kakvom je glasu bila Jugoslavija, zašto je FBI pratila Pupinov rad, kako je i sa kim živeo i šta je sve patentirao. Autorke izložbe su Aleksandra Ninković Tašić i dr Dušica Bojić.

Stručna vođenja kroz postavku za individualne posetioce organizuju se sredom od 17 časova, i subotom od 13 i 15 časova. Cena ulaznice je 200, odnosno 100 dinara za učenike, studente i penzionere.

Autorka: Anđela Stanković

Fotografija preuzeta sa sajta Istorijskog muzeja Srbije

Najnovije