Mingl kutak arhiva

Pivo

Pivo

Pivo je jedno od najstarijih alkoholnih pića, nastalo (zahvaljujući) Sumercima u starom Egiptu. Proizvodili su ga i Kelti, Sloveni, kao i Germani.

Prva piva su se pravila od zoba, ječma, meda i paprati, a nekad se dodavala čak i heljda ili mirođija. Hmelj počinje da se koristi tek u 13. veku u Rusiji. Prema starim zapisima arheolozi su utvrdili da su Vavilonci proizvodili pivo u domaćinstvu hiljadama godina p.n.e., imali su preko 15 vrsti domaćeg piva.

Reč pivo nastala je u manastirima, samim tim u srednjem veku proizvodnjom piva bavili su se kaluđeri. Pivo je proglašeno hrišćanskim lekovitim napitkom, čisto da bi se moglo uključiti u kaluđersku hranu i bilo je dozvoljeno samo za vreme posta. Pominje se čak i u Hamurabijevom zakoniku. Hamurabi je bio Vavilonski kralj i rekao je: „Pivo ne sme sadržati previše vode i ne sme se prodavati po previsokoj ceni!” U to vreme muškarci koji su fizikalisali dobijali su i do 5l piva na dan, a žene koje su obavljale teže fizičke poslove na polju dobijale do 3l dnevno.

Posle vode i čaja, pivo je najkonzumiranije piće na svetu. Češka Republika tu svakako dominira. U godinu dana po glavi stanovnika popije se 150l piva. Mi volimo pivo i pivo voli nas – znate već i sami. Pored Češke i Nemačka je poznata po svom čuvenom Oktobar festu, koji se održava svake godine u Minhenu i traje 16 dana. Nemačka piva su jedna od poznatijih i hvaljenijih od strane pivopija.

Na primer Paulaner, pitko svetlo pivo nastalo po receptu oca Barnabasa, upravniku samostanske pivare u 18. veku. Paulaner je pivara koja se nalazi u Nemačkoj, nazvanoj po Svetom Franji Paolskom, koji je bio katolički svetac i zaštitnik putnika i siromaha. Tu je i Kapuziner - Nemačko mutno pšenično pivo. Kapuziner takođe označava religiozni red u katoličkoj crkvi, koji je nastao odvajanjem franjevačkog redu. Nosili su velike kapuljače kao franjevci, sandale i bradu, možete se i sami uveriti ako kupite koju flašu Kapuzinera. Imamo i fermentisano manastirsko pivo Grimbergen. Proizvodnju ovog piva započeli su monasi u opatiji Grimbergen koja se nalazi na severu Brisela, u Belgiji. U to vreme ovom pivu pristup su imali samo hodočasnici i posetioci manastira. Manastir je bio spaljivan više puta o strane varvara, ali su ga monasi izgradili ponovo, zajedno sa pivarom, svaki put iznova. Ovo pivo, a i pivara, nose znak feniksa baš zbog tih događaja.

Na stranu kvaliteta ovih piva i uživanja u istim, sad bih prešla da pišem o nekim domaćim.

Pivara u Zaječaru je jedna od naših najstarijih pivara. Od 1921. godine pivara radi punom parom, čak i za vreme Drugog svetskog rata kada je bila u posedu Nemaca. Zaječarsko pivo je simbol timočkog regiona i istočne Srbije, ali se zbog svog kvaliteta proširio van regionalnih granica. Jeftinog i prepoznatljivog Zaječarca možete prepoznati po crvenoj etiketi, od limenke 0,5l pa sve do bureta do 30l piva. U Srbiji postoje i manje pivare koje nisu baš toliko poznate, bar ne kod starijih pivopija – Kabinet i Zebrew. Kabinet proizvodi nefiltrirana, nepasterizovana, craft piva u Srbiji, ispod Kosmaja. Postoje od 2013. godine, veoma su inovativni i kreativni kada je u pitanju proizvodnja piva. Neverovatnih ukusa i tekstura, pa čak i naziva piva od Bad Copy pa do BrrKe, nateraće vas da ih obožavate. Zebrew je najmanja pivara na svetu i nalazi se baš kod nas. Nastala je 2014. godine od strane Čede i Nevene, momka i devojke koji izgleda vole da eksperimentišu, kako sa hranom, tako i sa pivom. Odličan dizajn boce i miks ukusa.

Cenosilikofobija je strah od prazne pivske čaše, u nekom slučaju i flaše, pa čak i bureta. Ne dozvolite da vas išta plaši i pohitajte u najbliži pab ili na Vrtešku, prvi internacionalni festival piva u Magacinu Depo!

Autorka: Teodora Janković

Fotografija je preuzeta sa ovog sajta.

Najnovije