Mingl kutak

Uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih

Uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih

Društvene mreže i tehnologija mogu da nas otuđe od stvari koje nas čine zadovoljnim: vremena provedenog sa voljenima i izgradnje autentičnih ličnih odnosa, održavanja dobrog fizičkog zdravlja i prisustva običnim ali lepim životnim trenucima koji se odvijaju svaki dan, reči su prof. dr. Aleksis Karis Bačik, licenciranog kliničkog psihologa i predavača psiholoških nauka na MS Univerzitetu u Denveru.

Premda se određene prednosti društvenih mreža, poput mogućnosti da se ljudi brže i lakše upoznaju ili održavaju komunikaciju sa udaljenih delova planete, ne mogu opovrgnuti, psiholozi i psihološkinje su sve više zabrinuti oko negativnih strana prekomernog korišćenja društvenih mreža. Sve više istraživanja, od kojih su neka sprovedena od strane kompanija koje uređuju virtuelni prostor, dovode prekomerno korišćenje društvenih mreža u direktnu korelaciju sa razvijanjem različitih anksioznih i mentalnih poremećaja, pa čak i depresije.

Ono što podstiče zavisnost jeste pozitivno potkrepljenje koje individua dobija od broja reakcija (lajkova) koju njena objava zaradi na nekoj platformi. Ovo potkrepljenje dovodi do lučenja dopamina, što dalje dovodi do zavisnosti od istog prilikom korišćenja mreža (slično kao kod patoloških kockara).

Poremećaji koji se najčešće dovode u vezu sa ovom zavisnošću su anksiozni poremećaji. Kod velikog broja mladih je primećen tzv. strah od propuštanja (engl. FOMO – Fear of Missing Out). Ovo se manifestuje kroz konstantan osećaj napetosti koji je praćen kompulzivnim prelistavanjem društvenih mreža. Ovo potom utiče na ostale aspekte života (san, ishranu, fizičku aktivnost, dnevne obaveze) što čini osobu još anksioznijom i vodi ka razvoju jednog od anksioznih poremećaja.

Depresija može biti podstaknuta kod mladih koji percipiraju sopstvenu vrednost kroz učinak, odnosno broj reakcija (lajkova ili komentara) na društvenim mrežama. Reakcije takođe mogu biti i negativne (pretnje, uvrede, širenje kleveta) što već spada u kategoriju sajber nasilja.

Društvene mreže su i pogodno tlo za razvijanje narcisoidnih poremećaja kod osoba sa narcisoidnom strukturom ličnosti zbog mogućnosti stvaranja lažne i iskrivljene slike o sebi. To može da se manifestuje kao osećaj lažnog značaja i grandioznosti, ili kroz falsifikovanja sopstvenog fizičkog izgleda uz pomoć različitih varijabli koje menjaju uglove, obim, osvetljenje i slično.

Niz poremećaja možemo da zaključimo sa smanjenim kapacitetom pažnje. Naime, pre godinu i po dana, nekolicina evropskih fudbalskih klubova je inicirala pokretanje novog zatvorenog tipa takmičenja - Evropsku Superligu. Jedan od predloga za tu novu ligu je bio da se utakmice skrate sa standardnih 90 minuta na 60 minuta zato što mlađa publika sve manje gleda i prati cele utakmice zbog platformi poput TikToka i Instagrama koje im pružaju jednominutne sažetke svih bitnih događaja sa bilo koje utakmice. Društvene mreže na neki način treniraju naš mozak da u kratkom vremenskom rasponu prelazi sa jednog sadržaja na drugi što otežava koncentrisanje na čitanje knjiga, jednog podužeg teksta, pa čak i sportske manifestacije.

Kod mladih je  neophodno razviti temeljni nivo samopouzdanja i samoprihvatanja. Jedino na taj način mogu da razviju otpornost na izazove i nedostatke virtuelnog sveta i ideju da svoju vrednost traže u njemu. Uz alternativnu strukturu vremena, poput više zajedničkih aktivnosti, druženja van društvenih mreža i slično, ovaj naizgled kompleksan problem može da postane lako rešiv.

Autor: Antonije Brmbolić

Najnovije