Mingl kutak
Zoster u Amerikani: Čovjek zvani činjenica zaustavio vreme
Sala Amerikana u Domu omladine preksinoć je odzvanjala glasovima svih onih imača kada koji su se okupili na jednom mestu kako bi pronašli i utopili se u svoju omiljenu nijansu Mariovog ogrtača.
Mingl intervju, Nadja Stevanović – Obučena umetnost može biti gola
Ljubavne helanke, kožne čizme do kolena, harizma do vrhova ušiju, topla kapica da se harizma ne smrzne, rukavice koje mjauču, a preko svega toga vizantijsko plavo. I taman kada ti se oko navikne na sve te slojeve i kada pomisliš da ne postoji više nijedan koji je ostao neprimećen, ona sve to zbaci sa sebe i napravi pozu – pozu osećanja. Tako Nadja Stevanović svoju umetnost nosi celim telom, spolja i iznutra, tako postaje model sopstvenih kreacija i svaki ,,učkur’’ svoje ideje.
Šezdeset minuta nežnosti prema sebi
Tu sam za tebe. Bitno je da se osećaš dobro. Razgovor leči. Uvek sam tu ukoliko poželiš da pričamo o tome. Koliko puta si neku od ovih rečenica izgovorio/la bliskoj, dragoj osobi, a koliko puta sebi?
Kroz objektiv Miloša Simića, Mirno idemo krivim putem
U svetu umetnosti retko se pamti onaj ko je stvara, veća se pažnja obraća na autentičnost stvorenog. Nekada se čini da je ostvarenje moglo da postoji i bez umetnika, samo ne bi imalo svoj format. Međutim, da li bismo bili toliko vešti da ga prepoznamo bez formata? Uloga posrednika između umetnosti i publike je jako važna, a fotograf Miloš Simić je odlučio da se oproba u ovoj ulozi.
Svetski dan knjige – Mliječni ishod atletskih gradova
Motivisani ovogodišnjim Svetskim danom knjige i autorskih prava, koji se obeležava 23. aprila, odlučili smo da ti preporučimo tri književna dela različite forme. Naime, u ovom tekstu ćeš pronaći preporuke za zbirku pesama, roman i zbirku kratkih priča.
Žene u sportu - Deana Skeledžija: Ti to možeš, pusti druge
Šapčanka Deana Skeledžija odrasla je u sportskoj porodici. Otac, nekadašnji fudbaler zbog povrede pokrenuo je stonoteniski klub, te je Deana uz njega zavolela ovaj sport. Posmatrajući oca i mlađeg brata upijala je ljubav prema stonom tenisu, ali i videla sebe kao budućeg sudiju (sutkinju) na takmičenjima.
Dan planete Zemlje – Ovo je zemlja za nas
Dan planete zemlje tradicionalno se obeležava 22. aprila širom sveta, kako bi se skrenula pažnja na značaj očuvanja planete zemlje i njene prirode, ali i na njeno ugrožavanje usled raznolikih ljudskih aktivnosti. Ali, gde je sve počelo?
Međunarodni dan Roma – Čemu na svetu narodi, ako postoje ljudi?
Međunarodni dan Roma se, širom sveta, svake godine obeležava 8. aprila kako bi se istakao značaj romske kulture, ali i kako bi se skrenula pažnja na nepovoljni socijalni položaj i na probleme sa kojima se ova nacionalna manjina suočava. I pre nego što besramno prigrlimo već ustaljene stereotipe, koje, poput etikete, lepimo za romsku zajednicu, važno je poći od onog najbitnijeg stanovišta za svakog čoveka – filantropskog stanovišta.
Munje: Opet – Novi klinci starih naraštaja
Bez uvodne špice, natpisom Za Glogija počinje nova komedija Radivoja Raše Andrića – Munje:opet. Andrić ponovo okuplja dobro poznate likove: Popa, Mareta, Katu, Lolu i Gojka. Međutim, vreme se promenilo. Došlo je jedno novo doba Munja, doba koje nije devedeseto.
Mingl intervju - Iva Parađanin: Smelo podržavam talas ženskog buđenja
Iva je urednica, aktivistkinja, borkinja, preduzetnica, partnerka, mama, drugarica. Ona podržava talas ženskog buđenja, glasno govori protiv nepravde i razbija sve partrijarhalne okvire. Njen podkast je tampon zona u kojoj se stakleni plafoni ruše, a priče žena glasno odjekuju otklanjajući sve kalupe, očekivanja, predrasude i podrazumevanja.
Mingl intervju - Mirjana Narandžić: Pisanje je suočavanje, ne beg od stvarnosti
Mirjana Narandžić je pesnikinja koja se ne skriva, ne beži i slabo pripada. Ne pristaje na stereotipe ili rodne uloge i smatra da ne postoji ultimativni recept za „dobru ženu“. Iako se ne javlja uvek, sa nama je razgovarala o tome šta prihvata, šta menja a sa čim to više nema veze. Ona piše o ljudima, briše podele na „nas“ i „njih“ i podseća nas da je žena ženi sve ono što odluči da bude.
Mingl intervju - Ognjenka Lakićević: Hrabrost topi sram
Pesnikinja Ognjenka Lakićević, odmila Olja, žena je koja sme, želi i može. Njen glas, spakovan u prijemčivu poeziju, obojen njenim imenom, spreman je da zapali čitav svet svojim transparentnim plućima. Tamo gde je bunt, eto i Ognjenke da glasno govori o ,,čoveku koji je ujeo psa’’ i da pokaže da žena ženi ne sme biti vuk.
Mingl intervju - Olivera Mitić: Mala i velika dela za samodisciplinu sveta
Olivera je novinarka, spisateljica i filološkinja. Autorka je knjige Samodisciplina u kojoj se bavi problemima sa kojima se susreću mladi, podsećajući ih da nisu sami i da su njihove borbe zajedničke. Sa Oliverom smo razgovarali o položaju mladih umetnica u Srbiji, procesu nastanka njene zbirke, feminističkim protestima u Beogradu i o tome šta je za nju „žena ženi“.
Žene u sportu - Staša Gejo: Podrška je ključna za uspeh
Sportska penjačica Staša Gejo: “Ako mladi sportisti imaju podršku, uspeće sigurno – uloga roditelja je ključna”
Žene u sportu - sva nejednakost na jednom terenu
Mediji uglavnom izveštavaju o sportistkinjama samo onda kada osvoje medalju na nekom takmičenju. S druge strane, mediji se bave njihovim fizičkim izgledom i privatnim životom ako procene da će to biti privlačno publici. Retko se izveštava o kvalifikacijama za neko takmičenje ili uslovima u kojima te devojke treniraju.
Žene u sportu – Crveni karton za neravnopravnost
Pre samo nekoliko meseci svedočili smo jednom od najvažnijih sportskih dešavanja. Sve oči, uši, a neki bi bez preterivanja dodali i srca, bila su okrenuta ka zelenom terenu u Kataru.
Od mangulice do rimskog cara – Sremska Mitrovica
Pomislim – koliko puta se, jureći auto-putem Beograd−Zagreb ka nekoj fensi destinaciji zapadne Evrope, mora ugledati tabla za skretanje ka Sremskoj Mitrovici da bi čovek pomislio da se u njoj može provesti jedan kvalitetan dan?
Kruženje hrane u prirodi: od izvora života do štete za okolinu
Hrana koja se baci najčešće završi na deponijama, emituje gasove sa efektom staklene bašte, a pored toga, zbog atmosferskih uticaja, najpre kiša, dolazi do natapanja i oceđivanja svih tih materijala, pogotovo biološkog materijala.
Otpad od hrane u Srbiji - ničija briga i svačija odgovornost
Bacanje hrane je do pre samo dve decenije bilo nezamislivo na našim prostorima. Redove za hleb i mleko i prazne rafove ubrzo menjaju navike da najviše bacamo hleb, a odmah iza voće i povrće.
Od praznične trpeze do kante za đubre - hrana kao zagađivač
Na trenutak zamislimo da nakon praznika, bogatih trpeza i kojeg viška kilograma, pre nego što smo bacili ostatke ruske salate, torte i pečenja, svi pomislimo na nekog ko je u tom trenutku gladan i nema novca da sebi i porodici priušti čak i skromni obrok.